Cigaretni otrovi mijenjaju kemiju u mozgu fetusa.
"Na neki način dim mijenja kemiju mozga", izjavio je voditelj istraživanja Dr. Roni Grad, profesor kliničke pedijatrije Sveučilišta u Illinoisu. "Ukoliko ste bili izloženi pušenju u prenatalnoj dobi ili u prvim godinama života, vjerojatnije je da ćete postati kronični pušač do 22. godine", izjavio je dr. Grad.
Djeca čije majke su pušile kada su bili u trbuhu imaju četiri puta veću šansu postati pušači, pokazalo je istraživanje.
Tim doktora Grada je za istraživanje koristio podatke jednog starijeg istraživanja o respiratornim funkcijama kod djece, ali i metodu proučavanja ponašanja majki. Znanstvenici su tako mjerili pušačke navike majke tijekom trudnoće, pa zatim kad im je dijete napunilo 1,5 mjesec, 1,5 godinu te kad je dijete imalo 6, 9 i 11 godina. Potom su proučavali pušačke navike i stav prema pušenju kod djece i to u dobi od 16 i 22 godine.
Kao što smo spomenuli, djeca čije majke su pušile u trudnći, češće su i sami do 22. godine bili pušači. I ti rezultati su bili isti bez obzira je li majka pušila kada je dijete išlo u osnovnu školu. Dovoljno je bilo to što je pušila u trudnoći.
Isto tako, djeca majki koje su pušile u trudnoći i prvim godinama njihova života, teže se ostavljaju pušenja od djece i mladih čije majke nisu nikad pušile ili su počele pušiti kada su djeca bila u osnovnoj školi.
Ovaj utjecaj majke na dijete toliko je čvrst da na njega nikakvog efekta nema očevo pušenje ili pritisak vršnjaka, stoji u istraživanju.
Znanstvenici u studiji upozoravaju majke da ne puše u trudnoći niti blizu svoje djece ikad. Osim što odgajaju buduće pušače, cigareta može ugroziti fetus, uzrokovati prerano rođenje i razvoj astme kod djeteta.
Ako majka biološki utječe na dijete, ne treba isključiti i društvene razloge, odnosno mogućnost da na dijete utječu i ukućani koji puše i to lošim primjerom. Drugim riječima i oni bi trebali biti motivirani da prestanu pušiti kada beba dolazi na svijet.