Od kad smo se preselili u Njemačku, moj sin je potpuno prestao govoriti

Poštovani, dječak ima dvije i pol godine i još uvijek ne govori. Zna reći “mama” kad mu nešto treba, kad nešto želi i slično. Rođen je na termin, prohodao je s 11 mjeseci, potpuno je zdravo dijete. S godinu i par mjeseci je znao imitirati životinje, govorio je ka-kamoli me-medo. Znao je reći sok. Također je slao poljupce i mahao. Do 2. rođendana odrasta u okolini s mnogo ljudi i djece. Uvijek je veseo i razigran, međutim poslije se selimo u Njemačku. Prvih mjesec dana je bilo u redu, a poslije apsolutno ni slovo jedno nije izgovarao.

Ne ide u vrtić, kod kuće je sa mamom. Obožava se igrati vani u pijesku, obožava šetati. Kad nešto želi, uzima nas za ruku i vodi, npr. do kuhinje po vodu. Igra se s autićima, voli i djecu. Kad smo u parku veseli se djeci i prati kako se igraju. Zadnja dva mjeseca priča na nekom svom jeziku. Zna po sat vremena bez prestanka govoriti, ali nerazumljivim jezikom. Zna biti jako nervozan kada mu nešto ne dozvoljavam, jako se ljuti i jedino ga smiruje zagrljaj i poljubac. Kada listamo slikovnice uzima moj prst i traži da mu imenujem neku stvar, odaziva se na svoje ime. Hvala

Poštovana,

kako opisujete, govorno-jezični razvoj počeo se razvijati uredno. Opisujete da je tada dijete odrastalo okruženo mnogobrojnom obitelji što je svakako bilo poticajno za njegov razvoj. Selidbom dolazi do stagnacije (ako ne i do regresije). Navodite da je dijete uglavnom s Vama i da ne ide u vrtić. Na igralištu je izloženo novom jeziku (njemačkom), što ga može zbuniti i obeshrabriti u komunikaciji, ali bi se ona kod kuće s Vama trebala i dalje normalno razvijati. Pitanje je koliko je dijete uslijed novih životnih situacija izloženo ekranima (tv, tablet, mobitel, laptop) a koliko se njegova igra (a samim time i govorno-jezični razvoj) razvija i širi.

Navodite da Vas dijete vodi za ruku do željenog predmeta što ukazuje na poteškoće u razvoju govora i komunikacije. Koristi i vaš prst za pokazivanje u slikovnici što govori o činjenici da mu izostaje pokazna gesta. Kako dijete govori na „svom jeziku“ govorni aparat je očito uredno razvijen i sposoban ga je podržati. Ispadi u ponašanju u vidu ljutnje kod zabrana mogu proizaći iz frustracija zbog nerazumijevanja govora ili nemogućnosti izražavanja svojih želja i potreba.

U svakom slučaju, potrebno je utvrditi uzrok kašnjenja u razvoju govora kako bi ga adekvatno poticali.

NATAŠA ČIČIN-ŠAIN

prof. defektolog
Kabinet za razvojnu podršku Korneo

Pitajte me Moji odgovori