Pozvana sam i ja na razgovor kod pedagoga da vidim kako je bilo, da bi mi bilo rečeno da ona nije, ali i je za školu. Pedagoginja je savjetovala odgodu polaska, ali odluka je na nama. Kaže da će ona vjerojatno u školi na testiranju proći, ali grafomotorika joj nije baš dobra.
No tete iz vrtića koje rade svaki dan s njima, kažu da je grafomotorika u redu. Crtanje obitelji moglo bi biti bolje jer nije nacrtala kosu i prste. Zadatke s točkicama napravila je samo 8 od 14 i to je loše. Ne zna zbrajati i oduzimati savršeno jer to smo tek počele učiti dva tjedna prije testiranja.
Mi kao roditelji sad više nismo sigurni da li da odgodimo školu ili ne? Curica je skroz samostalna u svemu, tete koje su s njom od početka, kažu mi da je spremna za školu ali ovo testiranje me skroz zbunilo i bojim se da ne naštetim djetetu ako ga pošaljem u školu. Ne znam da li je to testiranje bilo ok zbog djetetove reakcije povraćanja, o čemu pedagog nije bio obaviješten, a možda je trebao jer je ona bila sva u stresu. Za nekoliko dana išlo se na testiranje kod logopeda i ona se sama javila i tamo je bilo sve u redu. Što da napravimo? Nismo više ni sigurni što napraviti, a da ne naštetimo djetetu?
Poštovana,
procjenom spremnosti za školu obuhvaća se čitav niz kriterija: - fizička zrelost podrazumijeva stupanj fizičkog razvoja djeteta u odnosu na kronološku dob (određuje se mjerenjem visine, težine, pojavom trajnih zubi) i razvoj osjetila (posebno vida i sluha) kao preduvjeta učenju i primanju informacija iz vanjskog svijeta. - psihička zrelost procjenjuje se na temelju intelektualne, emocionalne i socijalne zrelosti. Intelektualna zrelost podrazumijeva uredno razvijenu inteligenciju, mišljenje, pamćenje i sposobnost učenja. Emocionalna zrelost podrazumijeva primjerene reakcije u određenim situacijama, te mogućnost kontroliranja vlastitog ponašanja. Socijalna zrelost usko je vezana uz emocionalnu zrelost. Predstavlja prilagođavanje novim situacijama, uključivanje u grupu, izvršavanje društvenih obveza, te stvaranje prijateljstava među vršnjacima.
Važno je da su dobro razvijene predčitačke (uočavanje rime, glasovna osjetljivost, gramatičko izražavanje, bogat rječnik, dobro razvijene govorne vještine) i predmatematičke (prostorni odnosi, odnosi među predmetima, prepoznavanje količina, mehaničko brojanje, povezivanje količine s brojem) vještine, ali i one vještine koje su potrebne za pisanje (dobro razvijena fina motorika ruku, pravilan hvat olovke).
Dijete ne mora znati čitati, pisati niti zbrajati. I nije potrebno svladavanje tih znanja forsirati, a pogotovo ako za to nisu stvoreni svi preduvjeti koje sam prethodno nabrojala. Često roditelji neposredno prije upisa poučavaju djecu i očekuju od njih da sve znaju. Ne činite to, jer je nemoguće! Priprema za školu je dugotrajan i sveobuhvatan proces koji ostvarujete kroz cijelo rano djetinjstvo. Ne tražite od djeteta da bude sveznalica jer to stvara pritisak i postaje kontraproduktivno. Neka dijete bude ono što jeste, a vi mu budite podrška i poticaj.
Ponekad se dogodi da stručno povjerenstvo procjeni kako je za dijete korisno odgoditi polazak u školu i to nije ništa neuobičajeno. Tu godinu tada treba iskoristiti kako bi dijete savladalo sve ono što je potrebno kako bi taj polazak u školu prošao što uspješnije i što manje stresno.
Ukoliko će mišljenja oko polaska u školu i dalje biti oprečna, uvijek nam se možete obratiti kako bismo napravili procjenu spremnosti za školu i dali Vam naše mišljenje u vezi toga.