Kada osjećam strah ili tremu povraćam i to se događa sve češće

Imam 18 godina i već duže od četiri godine me muči isti problem. Kada se nalazim među puno ljudi, kada se trebam naći s dečkom ili kada trebam izaći na ispit, u meni se stvara neki strah koja me potiče na povraćanje što se na kraju i dogodi. Razgovarala sam i s roditeljima o tome no oni su rekli da bi se trebala prestati živcirati i da bi trebala prestati mislit o problemima. Takav strah i povraćanje mi stvarno otežavaju život i treba mi pomoć. Laura18

Draga čitateljice,

simptomi koje opisujete spadaju pod sliku socijalne anksioznosti. Socijalna anksioznost predstavlja strah od jedne ili više socijalnih situacija, poput govorenja u javnosti, upoznavanja novih ljudi, usmenog odgovaranja i govorenja s autoritetima. Osobe koje su socijalno anksiozne zapravo doživljavaju strah da će se ponašati tako da će drugi o njima loše misliti. Stoga često počnu izbjegavati socijalne situacije, a ako ih ne mogu izbjeći, tada doživljavaju niz neugodnih simptoma poput crvenjenja, tresenja, bolova u trbuhu ili glavi i povraćanja.

Ova vrsta anksioznosti je veoma česta – procjenjuje se da svaka osma osoba u nekom trenutku života doživljava socijalnu anksioznost. Međutim, mali broj ljudi potraži pomoć, jer smatraju da simptomi nisu dovoljno ozbiljni da bi se smatrali dijelom emocionalne teškoće. Okolina također često ne uviđa razinu ozbiljnosti simptoma, kao što mi se čini da i Vaša okolina smatra da bi se trebala jednostavno „prestati živcirati“. Iskreno vjerujem da, kad biste mogli, istog trena bi se prestali živcirati jer sam sigurna da nije ugodno osjećati mučninu svaki put kad morate izaći na ispit ili se nalazite s dečkom.

Budući da su opisani simptomi ipak izraženi i veoma neugodni, savjetujem da potražite pomoć psihologa. Terapija izbora za socijalnu anksioznost (kao i za većinu anksioznih i depresivnih smetnji) jest kognitivno-bihevioralna terapija. Kroz ovu vrstu intervencije, terapeut Vas može naučiti kako prepoznati svoje negativne misli koje zatim uzrokuju niz neugodnih osjećaja i tjelesnih senzacija. Tijekom vremena i aktivnog rada na sebi, doći će do smanjene anksioznosti i većeg stupnja samopouzdanja, što u konačnici dovodi do bolje slike o samoj sebi.

Ukoliko budete trebali smjernice oko optimalnog oblika terapije, tu sam za sve informacije.

Srdačan pozdrav!

Tanja Babić Franjkić

magistra psihologije
Logopedsko-rehabilitacijski centar Blaži

Moji odgovori