Logika stvari govori da tinejdžeri koji prespavaju jutro, ne mogu navečer zaspati. Sada je nova studija pokušala ispitati one koji se bude jako rano i putuju u školu gotovo po mraku, a prve jutarnje zrake svjetla dočekuju u zatvorenim prostorima. Rezultati su pokazali da tinejdžeri neće moći navečer zaspati, ukoliko nisu upili dovoljno jutarnjeg svjetla.

Tinejdžeri sa odrastanjem otkrivaju čari noćnog bdijenja te postaju “noćne ptičice” koje do kasno šalju SMS-ove prijateljima ili su na Internetu, a bez dovoljno jutarnjeg svjetla, sljedeće večeri imaju još jedan razlog zbog kojeg ne idu spavati.

“Kako tinejdžeri sve više vremena provode u zatvorenim prostorima, oni ne uspijevaju uhvatiti jutarnje svjetlo potrebno za stimulaciju 24-satnog biološkog sustava tijela, a koje regulira ciklus bdijenja i spavanja”, kazala je glavna istraživačica Mariana Figueiro sa Rensselaer Polytechnic Instituta u New Yorku. “Tinejdžeri kojima nedostaje dovoljno jutarnjeg svjetla kasnije odlaze navečer u krevet, manje spavaju, što se odražava na njihove rezultate na standardnim testovima sposobnosti. Pojavu smo počeli nazivati tinejdžerski sindrom noćne sove”.

Ispitani 13-godišnjaci za potrebe istraživanja su nosili posebne naočale koje su spriječavale ulazak jutarnjeg kratkovalnog svjetla (plavog svjetla) u njihove oči, nakon čega su odlazak u krevet odgađali za 30 minuta na kraju 5-dnevnog istraživanja. Uklanjanje kratkovalnog plavog svjetla odgađa djelovanje melatonina, hormona koji šalje poruku tijelu da je vrijeme za spavanje.

Ovo istraživanje prvo je koje se bavi utjecajem plavog svjetla na navike spavanja kod tinejdžera. Prirodno svjetlo potrebno nam je za stimulaciju biološkog sustava koje regulira temperaturu tijela, apetit, hormone i navike spavanja.

Cilj istraživanja bio je naglasiti važnost svjetla u normalnom funkcioniranju organizma, ali i postaviti temelje na kojima će arhitekti kod gradnje budućih škola veću pažnju pridavati svjetlu u učionicama.
(JK, Izvor: Live Science)