Djeca koja jedu doručak i večeru sa svojim roditeljima imaju manju vjerojatnost postati pretili ili gojazni.

Najnovija studija je otkrila da jedenje doručka ili večere, zajedno s roditeljima, djecu usmjerava na zdrave prehrambene navike te dopušta roditeljima da nagledaju što djeca jedu.

Djeca koja su jela 5 do 7 puta tjedno doručak ili večeru s roditeljima imala su manju vjerojatnost postati pretili u usporedbi s onima koji su to radili rjeđe.

Moderan stil života dovodi do toga da roditelji rijetko jedu sa svojom djecom. Pretilost ili gojaznost djece problem je suvremenog svijeta. Prema najnovijim podacima Hrvatska je na neslavnom četvrtom mjestu po broju pretile djece u Europi, odnosno više od 20 posto djece je pretilo, a oko sedam posto djece je debelo. Uz to, ta je brojka iz godine u godinu u porastu.
Istraživanje, koje je dovelo do zaključka da zajednički doručci ili večere mogu spriječiti pretilost, provedeno je na gotovo 8000 djece iz osam zemalja (Norveška, Nizozemska, Grčka, Belgija, Mađarska, Španjolska, Švicarska i Slovenija) u kojima su roditelji odgovarali na pitanja koliko često jedu doručak, ručak ili večeru sa svojim djetetom. Doručak se jede prije škole, ručak od 11.00 do 13.00 sati, a večera u razdoblju od od 17.00 do 20.00 sati. Visina i težina djeteta ocjenjivani su neovisno.

Utvrđeno je da djeca koja su jela doručak s roditeljima 5 do 7 puta tjedno imaju 40% manje šanse da budu pretila nego djeca koja su to radila rjeđe. Što se tiče zajedničke večeri, djeca koja večeraju s roditelja gotovo svaki dan imala su 30% manje šanse da postanu pretila nego ona koja su to radila rjeđe ili nisu radila uopće.

No, što je s ručkom? Djeca koja gotovo svakodnevno ručaju sa svojim roditeljima imaju 20% veće šanse da postanu pretili.

Autorica studije, dr. Frøydis Vik sa Zavoda za javno zdravstvo, sport i prehranu na Sveučilištu u Adgeru u Norveškoj smatra da ovi rezultati pokazuju važnost zajedničkog obiteljskog obroka, pogotovo doručka i večere koji mogu biti od velike važnosti u zdravstvenom statusu djeteta, u ovom slučaju težine. Razlog zašto je stopa pretilosti kod europske djece u opadanju su zajednički obroci u obiteljima koje zbog zdravijeg načina života i višeg socioekonomskog statusa, s obzirom na obrazovanje, vode veliku brigu o svom zdravlju i zdravlju svog djeteta.

Rezultati koji se odnose na zajednički ručak s djecom, potpuno su neočekivani i mora se uzeti u obzir da u nekim zemljama djeca ručaju u školama (pakirana hrana ili školska kantina), a u nekim zemljama djeca ručaju kod kuće.

Ovi rezultati ne mogu se generalizirati i potrebne su detaljnije analize, npr. gledajući rezultate po zemljama treba vidjeti postoje li razlike unutar zemalja. Budući da većina ispitane djeca ide u školu od ponedjeljka do petka i tamo ruča, potrebno je detaljnije pregledati rezultate one djece ručaju kod kuće.

Glasnogovornik Nacionalnog foruma za gojaznost, Tam Fry smatra da rezultati istraživanja, koji se tiču doručka i ručka, imaju smisla zbog toga jer djeca jedu sporije kada su s roditeljima jer u međuvremenu pričaju, a roditelji, svjesno ili ne, nadgledaju što dijete jede.

Doručak je relativno mali obrok u većini zemalja i zdraviji od ostalih obroka, a to ga čini svojevrsnom zaštitom od gojaznosti. Fry smatra da su rezultati koji se odnose na ručanje djece s roditeljima izvanredni jer roditelji najčešće nemaju vremena za pripremu zdravog obroka punog energetskih i hranjivih sastojaka.