Mislite li da vas dijete uporno ignorira kada mu se obraćate i to vas svaki put izbaci iz takta? Rečenice poput “Čuješ li ti mene što ti govorim?”, “Jel se praviš gluh/a?” postale su dio vašeg svakodnevnog vokabulara. Zastanite malo i napravite određene provjere – jer moguće je da su problemi u komunikaciji uzrokovani oštećenjem sluha vašeg djeteta.

Pod pojmom oštećenja sluha podrazumijeva se oštećenje svih lokalizacija i svih intenziteta koje bi moglo imati utjecaj na normalni razvoj govora. Smatra se da se na 1000 djece rađa jedno do dvoje slušno oštećene djece, dok je oštećenje sluha u rizične djece oko 30-50 puta češće nego u općoj populaciji. Oštećenje se najranije može otkriti u novorođenačkoj dobi, gornja granica za otkrivanje oštećenja sluha je dob od 3 godine, a optimalna dob je 3 mjeseca.

Kako ćete provjeriti čuje li vaše dijete dobro?

  • Od rođenja do 3. mjeseca: na poznate zvukove (glas roditelja) dijete se umiri, smiješi se, širi oči, mijenja brzinu sisanja na zvuk, a prilikom jačih iznenadnih zvukova trzne se, trepne ili zaplače
  •  Od 3. do 6. mjeseca: smiješi se na zvuk majčinog glasa, okreće glavu ili očima prema najbližima ako mu govore sa strane, voli se igrati s igračkama koje zveckaju, reagira na glazbu gugutanjem, dijete se javlja različitim glasovima, uključujući p, b i m.
  • Od 7. do 12. mjeseca: okreće se i na tihe zvukove u prostoru u kojem se nalazi, pokazuje razumijevanje za česte riječi (mama, tata, pa-pa…), oponaša različite govorne zvukove, služi se govornim glasovima, a ne zvukom kako bi zadobilo i održalo pažnju.
  •  Od jedne do dvije godine: slijedi jednostavne zahtjeve i razumije jednostavna pitanja (“Gdje je lopta?”, “Daj mi pusu!”), prepoznaje dijelove tijela (usta, nos, oči, kosu) kad ih imenujemo, izražava želje imenovanjem predmeta, koristi se pitanjima s jednom ili dvije riječi.
  • Od dvije do tri godine: razumije razlike u značenju riječi (ide – krene, gore – dolje, veliko – malo), slijedi dva zahtjeva (“Uzmi igračku i stavi je u kutiju!”), koristi se rečenicama od dvije do tri riječi.
  •  Od tri do četiri godine: čuje vas i kad ste u drugoj sobi, razumije jednostavna pitanja (Tko?, Gdje?, Kako?), govori o događajima u vrtiću, služi se rečenicama s četiri ili više riječi
  • Od četiri do pet godina: voli kraće priče i odgovara na pitanja vezana uz njih, čuje i razumije većinu rečenog kod kuće ili vrtiću, zna ispričati priču, lako komunicira s ostalom djecom ili odraslima

Što uzrokuje gubitak sluha? 

Dobar sluh je iznimno važan za pravilan govorni i psihički razvoj djeteta, a oštećenje sluha jedno je od najčešćih urođenih tjelesnih oštećenja. Najčešće postoji već od rođenja, a uzroci su različiti, a često i nepoznati. To mogu biti genetski čimbenici, neke bolesti tijekom trudnoće, težak porod, komplikacije tijekom i nakon porođaja itd. Do oštećenja sluha može doći u bilo kojem periodu života – otkad je dijete u utrobi majke pa do zrele dobi.

Privremeno izgubljen sluh

Postoji i mogućnost da dijete privremeno izgubi sluh uslijed upale srednjeg uha, koja je jedna od najčešćih bolesti u dječjoj dobi. Svako treće dijete do treće godine preboli najmanje tri upale uha odnosno većina djece preboli barem jednu upalu uha u prvoj godini života. U srednjem uhu postoji tekućina, a ako bubnjić pukne, pojavljuje se iscjedak iz uha, sekretorna upala – stanje u srednjem uhu pri kojem u šupljini srednjeg uha postoji tekući sadržaj različite gustoće koji nije upaljen (stoga obično izostanu bol i opći znakovi bolesti).

Ta dva osnovna oblika upale mogu prelaziti jedan u drugi. Često i nakon smirenja akutne upale u šupljini srednjeg uha umjesto zraka zaostane tekućina. U toj tekućini može se povremeno razviti upala pa ponovno nastane akutna upala s bolovima.

Kako sekretorna upala srednjeg uha utječe na sluh? 

Kad umjesto zraka u srednjem uhu postoji tekućina, bubnjić i koščice u srednjem uhu ne mogu normalno vibrirati, pa je zvuk koji dijete čuje manje ili više oslabljen. Stupanj nagluhosti najviše ovisi o količini i gustoći sekreta, a roditelji mogu posumnjati na slušne smetnje u manje djece jedino kad one zahvate oba uha. Kad su smetnje manje, dijete ne čuje ili nejasno čuje glasove na početku odnosno na kraju riječi (na primjer, glas “s” u riječima “sunce” i “pas”), ili su mu nejasne cijele riječi ako su izgovorene prebrzo. Kad su smetnje sluha jače, dijete slabije čuje većinu glasova. Važno je znati da su smetnje privremene i da se sluh najčešće normalizira kad u srednje uho ponovno uđe zrak.

Može li se spriječiti oštećenje sluha i kome se obratiti?

Određene uzroke gubitka sluha moguće je spriječiti. Vakcine mogu koristiti za sprječavanje određenih infekcija, poput meningitisa ili ospica koje mogu dovesti do oštećenja sluha. Drugi uzrok koji se može spriječiti jest jedan vid oštećenja mozga koji se zove zove kernikterus, a do kojeg može dovesti teški oblik žutice. U tom slučaju se za prevenciju koristi specijalno svjetlo (fototerapija) zbog liječenja žutice kod beba prije nego što budu otpuštene kući iz bolnice.

Ako posumnjate da vaše dijete ima problema sa sluhom, prvi korak je javiti se svom pedijatru i povjeriti mu svoje sumnje – on će vas uputiti specijalistu otorinolaringologu i logopedu. Oštećen sluh može negativno utjecati na sposobnosti djeteta kada je u pitanju razvoj govornih, jezičkih i društvenih vještina. Što ranije dijete koje je gluho ili ima oštećen sluh dobije pomoć, to je veća vjerojatnost da će se njegove/njene govorne, jezičke i društvene vještine razviti u potpunosti.