Istražili smo koja je razlika između platnenih i jednokratnih pelena, kako se bebina koža ponaša u njima, koliko se koje financijski isplate te kako njihovo odlaganje utječe na okoliš.
Što je bolje za bebinu kožu?
Gledajući sa zdravstvenog aspekta platnene pelene od prirodnih materijala (pamuka, bamusa, konoplje) bolja su opcija od jednokratnih jer su jednokratne u procesu proizvodnje izložene kemikalijama koje mogu dovesti do osjetljivosti kože djeteta. Tijekom proizvodnje jednokratne pelene dolaze u kontakt ili sadrže ove najčešće spominjane štetne kemijske spojeve i elemente:
- Klor – koristi se za izbjeljivanje materijala biljnog porijekla, a toksičan je
- Dioksin – nusprodukt upotrebe klora koji ima kancerogena svojstva
- BUTILIN-i – daju mekoću pelenama, ali lako prodiru u kožu i toksični su
- Parfemi, losioni i neutralizatori mirisa – mogu biti pokretači alergijskih reakcija na dječjoj koži
Za razliku od jednokratnih pelena, ukoliko dijete nije alergično na pamučnu odjeću koju nosi, neće imati problema niti s platnenim pelenama. Ako i dođe do pojave reakcije u obliku crvenila ili osipa, ona je najčešće uzrokovana nepravilnim održavanjem pelena, tj. velikom količinom deterdženta za pranje rublja ili čak upotrebom omekšivača kojega se nikako ne preporučuje koristiti za bebino rublje.
Rečenica iz reklama koja često privlači roditelje da kupe neku marku pelena obećava „toliko i toliko“ sati suhoće, ali taj dio pelene ne zadržava samo suhoću, nego i isušuje bebinu kožu. Zbog toga se vrlo brzo javlja potreba za korištenjem kremica za guzu, a sastavni dio tih krema su nove kemikalije s kojima male bebice tako prerano dolaze u doticaj. Prilikom korištenja platnenih pelena nema potrebe za korištenjem krema (izuzev reakcija na neku hranu za koje je u konačnici svejedno koristi li dijete ove ili one pelene).
Ekonomska računica
Srednja cijena jednokratnih pelena kod nas iznosi oko 1,75 kn, uzevši u obzir da dijete u vrijeme pelenaštva potroši otprilike 5 000 komada pelena dolazimo do cifre od 8 750 kuna potrošenih na jednokratne pelene.
Platnene pelene u samom startu zahtijevaju veće ulaganje, jer paket one-size pelena (koje se koriste od rođenja do prestanka korištenja) iznosi 1500-2500 kuna, ovisno o proizvođaču ili proizvođačima od kojih se kupuju.
Taj trošak također može biti i znatno manji ako se roditelji odluče na jeftiniju varijantu, tzv. „tetranje“. Klasične tetre koje su koristile naše mame i bake se slažu u foldove, te se preko njih bebi stavljaju zaštitne gaćice koje osiguravaju nepropuštanje sadržaja pelene, ali i cirkulacija zraka – tako da bebina koža diše. Tetra-pelene po komadu iznose otprilike 15 kuna, a potrebno ih je 30 ako ih planirate prati svaki treći dan. To je iznos od 450 kuna, uz koji je potrebna jedna snappy kopča kojom ćete tetre pričvrstiti, što je dodatnih 20 kuna, te zaštitne gaćice koje koštaju u prosjeku 80 kuna, a da biste bili komotni s pranjem dovoljne su vam troje. Dakle, platnene pelene možete koristiti i za svega 710 kuna.
Troškovi struje, vode i deterdženta koje spominju svi protivnici platnenih pelena na mjesečnoj bazi iznose oko 25 kuna što je za cijelo vrijeme do odvikavanja od pelena iznos od 750 kuna – bilo da se koriste moderne platnene pelene ili tetra pelene.
Jednostavnom računicom došli smo do zaključka da je čak i najskuplja varijanta platnenih pelena jeftinija za više od 5000 kuna od korištenja jednokratnih peleni, a ušteda se može popeti i do 7000 kuna.
Utjecaj na okoliš
Utjecaj na okoliš velika je stavka kod pelena, pogotovo ako uzmemo u obzir da su pelene treći najveći pojedinačni sudionik u otpadu, odmah iza papira i plastičnih boca, za razliku od kojih se ne mogu niti reciklirati. Pelenama je potrebno od 350 do 500 godina za razgradnju, a jedno dijete ih do odvikavanja, kao što smo već rekli, potroši u prosjeku čak 5 000. Na hrvatska se odlagališta godišnje baca čak 122 milijuna jednokratnih pelena, koje će se prema današnjim saznanjima razgrađivati barem do dvije tisuće četiristo i neke godine.
Platnene pelene također imaju utjecaj na okoliš, ali znatno manji. Koristi ih se oko 25 po djetetu, a može ih naslijediti i druga, treća, čak i četvrta beba u obitelji. Nakon odlaganja one se brzo raspadaju i ne ispuštaju štetne tvari.
Prilikom održavanja za njih se koristi manje deterdženta (samo trećina) od uobičajene doze, a sušenjem na zraku kada je to moguće i korištenjem perilice rublja višeg energetskog razreda također dolazi do ekološki prihvatljivijih izbora. Iako se tijekom održavanja platnenih pelena troše voda i energija, to je samo mali dio naspram one količine koja se koristi u proizvodnji i transportu jednokratnih.
Oni najoštriji protivnici ekološki prihvatljivijih, platnenih pelena često posežu i za vremenskom komponentom kao nedostatkom u odnosu na jednokratne pelene. A možda platnene pelene i ne oduzimaju baš toliko vremena. Izračunajmo!
Nakon upotrebe pelenu je potrebno isprati ako je dijete imalo stolicu (što bi se trebalo raditi i s jednokratnim pelenama, prema preporuci SZO-a, mada smo svjesni da to gotovo nitko ne radi) te odložiti u kantu s poklopcem – koliko je potrebno i za bacanje jednokratne pelene u smeće. Svaki treći dan potrebno je napuniti perilicu za rublje, te ju nakon pranja isprazniti i pelene objesiti na sušenje, za što je potrebno oko 15 minuta. Osušene pelene se ne peglaju, samo se preklope i pospreme, za što je dovoljno 5 minuta. Na dnevnoj bazi to je prosjek od niti 7 minuta za održavanje platnenih pelena.
Kada bi se vratili u prošlost i mamama i bakama objasnili kako je „puno posla“ ubaciti pelene u perilicu i pritisnuti gumb za početak ciklusa, jer ih nema potrebe kao nekada ručno prati, trljati, ribati i iskuhavati – možda bi dobili koju iza uha.
Jedna od najčešćih krivih pretpostavki o platnenim pelenama jest da ih je teško i naporno održavati. Međutim, svatko tko zna upaliti perilicu vrlo vjerojatno će se snaći. A ono na što roditelji malih platnenih guza sigurno mogu zaboraviti je ustajanje u pola noći kada shvate da nema više pelena za promijeniti i ne znaju što učiniti do jutra kada se otvara prva trgovina u kojoj se može obaviti ta prijeko potrebna kupovina. Ako se korisnicima jednokratnih pelena dogodi takva stvar, mogu pokušati previti dijete u tetru, jer ih gotovo sve mame imaju kao obaveznu opremu za bebe, ali ih koriste za druge stvari. Možda uvide da to i nije tako komplicirano.
Međutim, i jednokratne pelene imaju svoje prednosti. Roditeljima pružaju određeni komfor kako kod kuće, tako i, primjerice, na putovanjima. Što god odlučili odabrati za svoje dijete, sigurno će biti iz najbolje namjere, a dijete čiji roditelji tako brinu za njega, bez obzira na vrstu pelene na guzi, je sretno dijete.