Znanstvenici se već niz godina bave istraživanjima i usporedbama organski i konvencionalno uzgojene hrane te njihovim utjecajem na zdravlje ljudi, posebno djece. Pitanje koje se posljednjih tjedana našlo u središtu pozornosti struke i javnosti diljem svijeta je - da li je količina pesticida koja se upotrebljava u konvencionalnom uzgoju dugoročno štetna za zdravlje djece čiji organizam je još u razvoju?
Američka akademija pedijatara pokušava pronaći konačne odgovore na ova pitanja kako bi mogla dati neke bolje smjernice roditeljima i liječnicima. Njihove zadnje smjernice i savjeti bili su da je neke namirnice doista bolje kupovati iz organskog uzgoja zbog količine pesticida koje se u njima nalaze kada su uzgojene konvencionalnim putem.
Hranom se bavilo i nedavno istraživanje prestižnog Sveučilišta Stanford u kojem se tvrdi da organski uzgojena hrana ne nudi nikakve dugoročne zdravstvene benefite i prednosti za djecu u usporedbi s konvencionalno uzgojenom hranom. Njihovo istraživanje je dokazalo da 38% konvencionalno uzgojenih američkih namirnica koje su prošle testiranje sadrže tragove pesticida, ali su neki pesticidi nađeni i u 7% organski uzgojenih namirnica. Međutim, ova studija nije objasnila jesu li vladini standardi koji određuju dozvoljene količine pesticida u hrani dovoljno sigurni za zdravlje ljudi.
Ukratko, ni znanost ni javnost još uvijek ne znaju kakve će dugoročne posljedice na zdravlje djece imati pesticidi iz hrane.
Pedijatri su zabirnuti jer su neke studije dokazale da su majke iz ruralnih dijelova Kalifornije, koje su bile tijekom trudnoće izložene raznim pesticidima, rađale bebe s malenim ali značajnim razvojnim i motoričkim zaostajanjima. Mame su bile izložene razinama pesticida koje su slične onima prihvatljivima u konvencionalnom uzgoju hrane. Ono što pedijatri žele znati jest da li izloženost istim razinama pesticida kroz prehranu uzrokuje slične zdravstvene probleme. Pesticidi su otrovi, a za mnoge od njih znamo da već u malim količinama (npr. olovo) štete zdravlju djece.
To je razlog zbog kojeg pedijatri savjetuju oprez kad su pesticidi u hrani u pitanju.
"Jasno je da ako jedemo organski proizvedene proizvode, imamo manje pesticida u našem tijelu", kazao je Joel Forman, profesor pedijatrije na Mount Sinai School of Medicine u New Yorku i voditelj nove studije. Dodao je kako je iznimno važno da djeca u svome organizmu ne skupljaju i skladište otrove iz pesticida, jer su njihovi organizmi iznimno osjetljivi na te kemikalije u razdoblju dok im se mozak još razvija.
Pedijatri bi stoga trebali zagovarati puno svježeg voća i povrća iz domaćeg uzgoja, od bake i djeda ili malih seoskih gospodarstava u kojima se provjereno ne koriste pesticidi. Kupovna organska hrana, pogotovo svježe voće i povrće, većini je građana previše skupa. Stoga dolazimo do situacije u kojoj bi roditelji htjeli hranu bez pesticida za svoju djecu, ali si ju jednostavno ne mogu priuštiti.
Neko srednje rješenje bilo bi da se kupuju organski uzgojene one namirnice koje su posebno prijemčljive za pesticide, odnosno čiji rast u konvencionalnom uzgoju zahtijeva puno pesticida. Među njima su, primjerice, špinat i celer.
Najnovije smjernice za roditelje
Razvijena i napredna Amerika ima web stranicu na kojoj roditelji mogu provjeriti kod kojeg se voća, povrća i žitarica koristi najviše pesticida. Stranica se zove Shopper’s Guide to Pesticides in Produce (Vodič kroz pesticide u proizvodnji) a izrađuje ga prema posebnoj metodologiji eko udruženje Environmental Working Group. Kao što se može vidjeti na njihovim stranicama, među top 10 najgorih i pesticidima najtretiranijih biljaka u konvencionalnom uzgoju su: jabuke, celer, crvena paprika, breskve, jagode, nektarine, grožđe, špinat, salata i krastavci. S druge strane, biljke s najmanje pesticida u uzgoju su: luk, kukuruz, ananas, avokado, kupus, grašak, šparoge, mango, patliđan i kivi. Ove liste mogu pomoći roditeljima u odluci koje će namirnice kupovati iz organskog, a koje iz konvencionalnog uzgoja, a s obzirom na količinu pesticida koja je u njihovom uzgoju potrebna.
Američka akademija pedijatara stala je na stranu federalne vlade i Nacionalne mljekarske fondacije u stavu da nema individualnih zdravstvenih benefita u konzumaciji nepasteriziranog organskog mlijeka. Naime, Mljekarska fondacija zabrinula se zbog trenda da djeca piju nepasterizirano (neobrađeno) mlijeko. U više je priopćenja upozorila da se na taj način djeca izlažu nizu opasnih bakterija i oboljenja kao što su: Salmonella, E. Coli, Listeria ili Brucella.
Kad su u pitanju meso i mesne prerađevine, ono organski uzgojeno svakako je preporuka Američke akademije pedijatara. Poznato je da mnoge farme koriste razne hormone za rast stoke, ali i antibiotike za sprečavanje nastanka bakterija. Neke studije već potvrđuju da antibiotici iz mesa kod djece u organizmu uzrokuju otpornost na određene bakterije, a sumnja se i da hormoni iz mesa remete hormonalnu sliku kod djece i odraslih. Pedijatri traže još studija kako bi donijeli konkretne odluke. Kod pripreme mesa, dobro je odstraniti masni sloj, jer se pesticidi iz hrane koju jedu životinje, često skupljaju u masnom tkivu.
Povrće, voće i žitarice također bi bilo bolje uzimati iz organskog uzgoja. Onima kojima je to preskupo, mogu si eventualno malo pomoći dobrim ispiranjem povrća, voća i žitarica u vodi ili eventualnim guljenjem kore i kože na povrću i voću. U ribanju ovih namirnica može pomoći i mrežica za kuhinjsku upotrebu.