Odbacimo predrasude i mitove vezane za djecu i odrasle s autizmom

Jučer je obilježen Svjetski dan svjesnosti o autizmu. U Hrvatskoj živi 8000 djece i odraslih s autizmom te nailaze na brojne poteškoće.

515bf79fd0275

Na državnoj, institucionalnoj razini u posljednjih 25 godina za njih nije učinjeno gotovo ništa, pa je skrb, njega i briga u potpunosti prepuštena roditeljima, odnosno obitelji. Osim što se susreću s mnogim svakodnevnim problemima, obitelji se susreću i s mnogim predrasudama društva. To posebno teško pada roditeljima djece koja boluju od autizma, pa je svakako potrebno pisati o mitovima i stereotipima vezanim za autističnu djecu, koje treba demistificirati.

Najnovija istraživanja američkog Centra za kontrolu bolesti upozoravaju da broj djece s autizmom dramatično raste. Spominje se brojka od 1 na 50 djece koju mnogi smatraju pretjeranom, ali činjenica je da sve veći broj djece biva dijagnosticirano ovim poremećajem.

Osobe s autizmom su među nama i uvijek su bili te trebaju vrlo specifičnu njegu i puno razumijevanja i od strane institucija i od strane društva i okoline općenito. Najmanje što možemo učiniti je informirati se i odustati od nekih stereotipa koje formiramo na temelju slike autizma kakvog nam serviraju holivudski filmovi ili rekla-kazala priče.

Autorica knjige "If I could tell you" (Kad bih ti mogla reći) i majka 16-godišnjeg autističnog dječaka, Hannah Brown, nakon izdanja knjige dobila je pisma roditelja autističnih mališana diljem svijeta, koji su naveli da im je možda najteže snositi se sa krivim predodžbama i mitovima koji vladaju o osobama s autizmom. Hannah ih je svela na sedam najčešćih.

1. Osobe s autizmom redom su genijalci kao Dustin Hoffman u filmu "Kišni čovjek"
Samo 5-10 posto autista ima takozvane "učenjačke sposobnosti" kao što su primjerice iznimne matematičke vještine, sposobnost da odsviraju melodiju napamet nakon jednog slušanja ili da nacrtaju neku zgradu detaljno i precizno nakon što su je samo jednom vidjeli. Sve su to iznimne sposobnosti, pa ne čudi da pojedinci koji ih posjeduju odmah dospiju u medije te se stvara kriva predodžba da su svi autisti veliki genijalci.

2. Osobe s autizmom su mentalno retardirane
I ovaj stereotip prikazan je u filmu "Kišni čovjek". Još uvijek postoji na milijune ljudi koji smatraju da ako dijete s autizmom ne zna govoriti, da je automatski mentalno retardirano. Čak su i znanstveni krugovi dugo spominjali brojke koje su se kretale između 70 i 80 posto, no treba ih uzimati s rezervom zbog metoda koje se u istraživanju provode, a mogu navesti na krivi trag. Naime, djeca s autizmom često nemaju interesa ispunjavati ili dovršiti testove inteligencije, kako svjedoče roditelji, ali to ne znači automatski da imaju mentalnu retardaciju.

3. Autizam je posljedica lošeg roditeljstva
Vjerovali ili ne, u nekim je društvima ovaj stereotip vrlo raširen i govori da su roditelji očito napravili nešto loše, pa se dijete zatvorilo u svoj svijet. Ovu kontroverznu teoriju sredinom 20. stoljeća razvio je dječji psiholog Bruno Bettelheim. U tzv. teoriji "majka hladnjak" ("refrigerator mother") tvrdio je da djeca postaju autistična zato što su im majke emocionalno frigidne, odnosno zato što im ne iskazuju dovoljno pažnje i ljubavi te ne uspostavljaju potrebnu emotivnu vezu s djetetom. Drugim riječima, tvrdio je da autistična djeca imaju majke koje ih zapravo nisu željele. Ova kontroverzna teorija odjeknula je znanstvenim krugovima 60-tih godina prošlog stoljeća, ali do danas je višestruko pobijena i označena kao apsurdna. Danas u ovu teroiju više nitko ne vjeruje, ali mnoge su majke djece s autizmom propatile i trpile društvenu osudu, jer su mnogi povjerovali da su same krive što su im djeca autistična.

4. Autizam je samo vrsta ekscentričnosti
Mnoge osobe s autizmom su ekscentrične, ali i vrlo kreativne i pune orginalnih ideja. Međutim, kod autista to nije namjerno izabrani stil života, već rezultat toga što oni imaju drugačiji pogled na svijet, pa kada ih roditelji pokušavaju naučiti neke korisne svakodnevne vještine, oni se osjećaju kao da su pod određenim pritiskom. Autizam je poremećaj spektra, pa osobe s autizmom mogu biti na različitim dijelovima tog spektra - od onih koji uopće ne govore i, primjerice, lupaju glavicom o zid, pa do onih koji su poput Sheldona iz serije "Teorija velikog praska". Sheldon je ekscentrik koji cijeli dan provede zatvoren u stanu i odjeven u kostim iz Zvjezdanih staza te ponavlja neku radnju koja je drugima u najmanju ruku čudna, ali isto tako Sheldon može neovisno donositi odgovorne odluke o svome životu i brinuti o sebi. Za sad je termin za Sheldone diljem svijeta "visokofunkcionirajući autist" ("high-functioning autistic"), ali je poanta u tome da je ekscentričnost samo dio njihovih ličnosti.

5. Autisti ne osjećaju empatiju ni privrženost
Istina je da neke osobe s autizmom imaju poteškoća u izražavanju privrženosti, ali to ne znači da je ne osjećaju. Mnogi roditelji djece s autizmom potvrdit će da njihovi mališani osjećaju isti spektar emocija kao i svaka druga osoba - strah, nervozu, sreću, radost, srdžbu itd. Isto vrijedi i za empatiju. Mnogi će itekako osjetiti vašu patnju i uznemirenost te potražiti zagrljaj.

6. Postoje mnogi tretmani koji liječe autizam
Postoje mnoge terapije pomoću kojih se može postići veliki napredak kod djece s autizmom, ali konkretni lijek ne postoji. Neke terapije pomažu nekim osobama dok će kod drugih ostati bez efekta, što znači da je pristup individualan i ovisi o mnogim faktorima. Isto vrijedi i za terapiju lijekovima - nekoj djeci pomaže, dok kod drugih neće imati pozitivnih rezultata.

7. Znanstvenici znaju što uzrokuje autizam
Na žalost, ovo nije točno. Svaki mjesec objavljuju se nove studije koje pridonose razumijevanju ovog poremećaja, ali točan uzrok još uvijek ne znamo.