Ma koliko se činio čist i bijel, snijeg nije dobro jesti. Ne samo da prijeti opasnost od upale grla i krajnika te razvoja infekcija, već i naoko najčišći snijeg u sebi sadrži atmosferske nečistoće i kemikalije.

Možda vam je prva pomisao u glavi “pa i mi smo jeli snijeg ko klinci, pa nam nije bilo ništa”. Možda je točno da jedenje snijega ne znači automatski i bolest, ali danas se stavljanje snijega u usta nikako ne preporuča jer on sadrži potencijalno štetne nečistoće iz zraka. Snijeg nije otrovan u smislu da djeluje loše na naše zdravlje istog trena, ali u sebi sadrži tvari za koje jednostavno ne želite da ih dijete unosi u organizam.  

Kemičar sa sveučilišta University of Toronto, Frank Wania, navodi da atmosfera iznimno učinkovito prenosi nečiste tvari, pa se tako industrijska onečišćenja koja se izbacuju u atmosferu u Indiji, mogu, primjerice, detektirati u snijegu sjeverne Kanade i to nakon samo pet dana.

Znanstvenik s instituta Argonne National Laboratory, dr. Jeff Gaffney je još određeniji, te navodi kako snježne pahuljice mogu sadržavati bilo koju tvar koja lebdi zrakom, pa tako i kemikalije koje se nalaze u kiselim kišama, bakterije, sulfate, nitrate, pa čak i olovo iz dijelova svijeta koji još uvijek sagorijevaju olovno gorivo.

Stoga, ukoliko još niste, upozorite klince da ne stavljaju snijeg u usta. (JKo)