Alergije na hranu kod djece rasprostranjenije su no ikad, a posebno u razvijenijim zemljama diljem svijeta. Neke brojke pokazuju da je u posljednjih 15 godina, broj djece koja su alergična na određene vrste hrane porastao za 50 posto te je 1 na 13 djece imalo neki oblik reakcije na uobičajene dnevne namirnice kao što su mlijeko, jaja, brašno, orašasti ili morski plodovi. Te reakcije variraju od onih blagih, pa sve do po život opasnih. Oko 30% alergične djece, reagira na više od jedne namirnice tj. vrste hrane.

Znanstvenici užurbano i žustro rade na otkrivanju uzroka tolikim alergijama na hranu, a većina dosadašnjih istraživanja otkrilo je da uzročnike treba tražiti u emulgatorima i aditivima koji se koriste u procesuiranoj hrani. Samo za primjer, za kikiriki, koji je jedan od najrasprostranjenijih i najčešćih alergena, prilikom prženja se koristi emulgator koji mijenja strukturu proteina u samom kikirikiju. Kada ga pojedemo, naše tijelo taj protein može prepoznati kao strano tijelo i napadne ga, a posljedica je alergijska reakcija. Samo za usporedbu, u nekim kineskim pokrajinama, gdje se kikiriki kuha, a maslac od kikirikija radi bez ikakvih umjetnih aditiva, gotovo među stanovništvom gotovo da i nema alergije na kikiriki.    

Drugi mogući okidač koji spominju stručnjaci je previše čist i sterilan okoliš u kojem djeca odrastaju te ne razvijaju imunitet koji će biti otporan i neosjetljiv na široki raspon alergena.

Najpoznatiji televizijski doktor na svijetu, dr. Oz savjetuje roditelje kako se snositi s alergijama na hranu kod djece.

Informirajte se o hrani koja izaziva alergije
Iz svoje kuhinje možete protjerati jaja, brašno, morske plodove ili kikiriki, ali ove namirnice u tragovima mogu postojati u hrani za koju vam to nikada ne bi palo na pamet. Zato čitajte deklaracije. Izbjegavajte emulgatore koji se nalaze u raznim umacima, dresinzima za salate i sličnim gotovim proizvodima. Izbjegavajte sulfite koji su zapravo konzervansi najčešće korišteni u suhom voću i prerađenim proizvodima od krumpira. Puno informacija o najnovijim istraživanjima i alergijama na hranu možete pronaći na stranicama instituta Food Allergy Research & Education – http://www.foodallergy.org/

Onemogućite “gene za alergiju”
Općenito shvaćanje alergija kaže da nešto u okolišu gene “uključuje” ili “isključuje” na način da stvara ili poništava temelje za razvoj alergije. Neki dokazi ukazuju da to u ranom djetinjstvu može biti cigaretni dim, zagađeni zrak ili fast food. Promjene u genima mogu se prenijeti kroz nekoliko generacija. Ono što trudnice mogu učiniti kao prevenciju, je pomoći novorođenčadi da ojačaju imunitet protiv razvoja alergija. To mogu već poznatim metodama: zdravom hranom, vježbanjem, izbjegavanjem lijekova i stresa za vrijeme trudnoće, ali i tijekom dojenja koje bi trebalo biti što duže je moguće.

Pronađite dobrog alergologa   
Vrlo je važno precizno odrediti koje su to namirnice koje kod vašeg djeteta izazivaju reakciju, pa čak i kad je ona blaga. Imajte na umu da na tržištu postoje mnoge privatne prakse koje nude testove intolerancije na hranu, ali oni još uvijek nisu znanstveno utemeljeni i predstavljaju opasnost ukoliko se na temelju njihovih rezultata bazira prehrana djeteta. Ono što vašem djetetu treba su alergološki testovi koji se provode u bolnicama i klinikama. Jedna od bolnica gdje to možete napraviti je Klaićeva u Zagrebu. Testiranja su vrlo važna kako bi se djetetu pripisali adekvatni lijekovi, posebno kod alergija čiji simptomi mogu u opasnost dovesti djetetov život (npr. gušenje).

Neka dijete uz sebe uvijek ima set za samopomoć
Najgora alergijska reakcija je anafilaktički šok koji može imati smrtni ishod. Uzroci mogu biti razni, od uboda insekata, pojedinih lijekova, ali i nakon konzumiranja određenih namirnica kao što su orasi, brašno, mlijeko, riba, školjke, bjelanjak, kivi. Kod anafilaktičkog šoka može doći do opstrukcije gornjih dišnih puteva i do oticanja jezika, zbog čega organizam ne dobiva dovoljno kisika, a osoba se doslovno guši. U takvim situacijama potrebna je hitna intervencija. Kod bolesnika koji su pod povećanim rizikom od ponavljanja anafilaktičke reakcije (npr. osobe koje su imale anafilaktičku reakciju na ubod insekta ili hranu) preporučuje se uvijek nositi setove za samopomoć (pr. EPI-PEN, ANA-KIT). Vrlo je važno o alergiji i mogućoj pojavi anafilaktičkog šoka upozoriti kompletno školsko osoblje, kao i druge odgovorne osobe na mjestima u kojima boravi dijete (npr. na izvanškolskim aktivnostima, u kući prijatelja i susjeda, na dječjim rođendanima i sl.).

Razgovarajte s pedijatrom o uvođenju alergena u prehranu
Do nedavno, narodna je mudrost zagovarala da se “problematične namirnice” počnu djeci u prehranu uvoditi što kasnije. Vjerovalo se da tako bebu štitimo od razvoja alergija. No 2013. godine, Američka akademija za alergije, astmu i imunologiju, preporučila je da rano izlaganje djece malim količinama takve “problematične” hrane, može istrenirati mladi imunološki sustav djeteta da na njih reagira pravilno. Neki stručnjaci čak sumnjaju da je upravo odgađanje namirnica kao što su kikiriki ili brašno u čitavim generacijama djece, dovelo do porasta alergija.
VAŽNO! Ovaj savjet NE odnosi se na bebe i malu djecu koja su već reagirala negativno na određenu hranu, koja su imala alergijska stanja poput ekcema ili atopijskog dermatitisa ili pak imaju starijeg brata ili sestru koji pati od alergija na hranu. Prije bilo kakve promjene u prehrani obavezno se konzultirajte s pedijatrom ili specijalistom liječnikom!

Tri upozoravajuća simptoma koja ukazuju da smo alergični na određenu hranu su:
– iritacija kože (sa ili bez svrbeži)
– osjećaj peckanja i škakljanja u ustima
– poteškoće s disanjem

Hrana koja najčešće izaziva alergije:
– školjke
– kikiriki
– jaja
– orasi
– riba
– mlijeko
– brašno