Je li vašem mališanu zaista potrebna hitna intervencija liječnika?

Svim roditeljima poznato je kako su mala djeca itekako sklona različitim povredama, ali i podložna bolestima poput neugodnih viroza i infekcija.

Mother treats her son skinned knee (Shallow DOF).

Svim roditeljima poznato je kako su mala djeca itekako sklona različitim povredama, ali i podložna bolestima poput neugodnih viroza i infekcija. U situacijama kada vidite kako vaš mališan osjeća bol i nelagodu, sasvim je razumljivo kako ćete mu pokušati olakšati i pomoći na sve raspoložive načine. Ponekad to znači i hitnu liječničku intervenciju, no kako sa sigurnošću procijeniti treba li mu takva vrsta pomoći, ili je riječ o povredi/bolesti koju je moguće tretirati kod kuće?

Velik broj mama i tata „na prvu“ će u panici reagirati onako kako im se u tom trenutku čini jedino moguće – odlaskom na hitnu ili dežurnom pedijatru. Često se ispostavi kako se s tim odlaskom moglo pričekati neko vrijeme, ili uopće nije bio potreban. Stoga je u takvim situacijama važno ostati priseban i objektivno procijeniti postoji li razlog za hitnom intervencijom. Iako se može činiti kao relativno jednostavan zadatak, svaki roditelj koji se našao u sličnoj situaciji zna kako to i nije tako lako kao što se čini.

Rješavanje problema u udobnosti vlastitog doma

Ozljeda ili iznenadna povišena temperatura – nevažno je, svaki će se roditelj odmah na početku susresti s dilemom što dalje. Ponekad zaista nema razloga „juriti“ liječniku, već je moguće povredu ili pak povišenu temperaturu samostalno sanirati te kasnije objektivno procijeniti je li uopće potrebna stručna intervencija.

Manje povrede poput udarca, površinske posjekotine, te simptomi kao što su kašalj, povišena temperatura ili osip, u većini slučajeva ne zahtijevaju trenutnu intervenciju liječnika. Kod udaraca je važno stavljati obloge na taj dio tijela, dok se posjekotine lako mogu počistiti antiseptičkim otopinama koje se mogu kupiti u ljekarnama, te prekriti čistom gazom kako ne bi bile u doticaju s nečistoćama. Lako ćete i procijeniti radi li se o posjekotini koja zahtijeva šivanje – pritisnite ranu čistom gazom ili krpom, te pričekajte da se krvarenje u potpunosti zaustavi. Ako rana prestane krvariti unutar pola sata, potrebno ju je tek očistiti i zaviti. Straha od infekcije također ne bi trebalo biti ako je mališan uredno cijepljen. Prilikom udarca u glavu probajte na tom mjestu držati što hladniji oblog, a oteklina bi trebala splasnuti u roku od dva dana. Zapamtite kako su vaši mališani puno otporniji na takve nezgode nego što se to čini.

Kada je u pitanju povišena temperatura, a drugih simptoma poput povraćanja ili proljeva nema, probajte za početak „provjerenim metodama“ – kupanjem u mlakoj vodi, stavljanjem obloga i pojačanim unosom tekućine kako ne bi došlo do dehidracije.

Liječnička intervencija

U trenutku kada ste sve navedene metode isprobali no pomaka nema, trebali biste razmisliti o odlasku liječniku. Ako ste pričekali neko vrijeme, velika je vjerojatnost da će vaš liječnik biti na „dužnosti“, te nije potrebno odlaziti na hitnu. U slučaju da i dalje dvojite oko odlaska, probajte nazvati dežurnog pedijatra te ga zamoliti za savjet. U detalje mu opišite simptome te će vam on najbolje znati reći što i kako dalje.

Hitna intervencija u nekim je trenucima neizbježna, a ona uključuje uglavnom povrede kod kojih krvarenje niti nakon pola sata nije stalo, ili kada je došlo do udarca zbog kojeg dijete ne može nesmetano pomicati taj dio tijela. Udarci u glavu bolna su točka svakog roditelja, budući da se na taj dio tijela gleda kao na posebno osjetljiv. Tek ako primijetite simptome poput dezorijentiranosti ili povraćanja, potrebno je otići u bolnicu, jer je moguće da se radi o potresu mozga. Više o povredama glave pisali smo u članku - Sve što morate znati o udarcima u glavu kod beba i djece.

Kod povišene temperature važno je ima li vaš mališan i popratne simptome poput otežanog disanja i bolova u prsnom košu, povraćanja, proljeva, bolnih i otečenih zglobova te odbijanja bilo kakve tekućine. Također, ako je tjelesna temperatura znatno povišena (obično iznad 39 stupnjeva i ne pada), poželjno je posjetiti liječnika u što kraćem roku.

Kada ste u dilemi

Tanka je granica, pogotovo kod sasvim male djece, između „ozbiljnije“ bolesti ili ozljede, te one koju je relativno lako sanirati kod kuće. Stoga je možda najbolje nazvati dežurnog pedijatra prije nego se odlučite za odlazak u bolnicu. Kod beba taj odlazak može biti samo dodatan stres, umjesto da kod kuće pričekate neko vrijeme i pratite kako će se stanje razvijati.

Kod rutinskog pedijatrijskog pregleda možete upitati liječnika kako u budućnosti postupiti u slučaju nezgode ili nenadane bolesti. On će vas najbolje uputiti u postupak, ali vam i uliti dozu sigurnosti u to što učiniti u takvim trenucima.

I na kraju, vi najbolje poznajete svoje dijete i svaku i najmanju promjenu u njegovom ponašanju, funkcioniranju i zdravstvenom stanju. Nikada ne zanemarujte svoj unutarnji glas i instinkt. Ako procijenite ili posumnjate da nešto nije u redu čak i kad fizički simptomi nisu teški i ozbiljni, odvedite dijete na hitnu. Mama je obično uvijek u pravu i osjeća kod djeteta i ono što se na prvu možda ne vidi.