Dolaskom toplijeg vremena i sunca, budi se priroda. Zimski mjeseci zatvorili su nas na neko vrijeme u toplini doma i jedva smo dočekali otići u šetnju, na livadu ili u šumu s klincima. No, tu se javlja bojazan zvana – krpelji.

Krpelj je sitni nametnik koji može postati veliki problem. Hrani se krvlju životinja i ljudi te može biti prijenosnik nekih zaraznih, opasnih bolesti. No adekvatnom zaštitom nema razloga za paniku.

 

Gdje žive i kako završe na našoj koži?

Krpelji se nalaze na zelenim površinama dvorišta, živica, parkova, livada i šuma, češće u brdskim krajevima Slavonije te u sjeverozapadnoj Hrvatskoj (Varaždin, Koprivnica, okolica Zagreba, Bjelovar, Našice i Vinkovci). Oni ne padaju s grana, ne lete, ne skaču, već se najčešće nalaze na vrhovima visoke trave, u šikarama ili grančicama grmlja gdje čekaju priliku
da se uhvate za našu kožu ili odjeću. Ubod krpelja je bezbolan. Aktivni su pri visokim temperaturama i vlažnosti pa je sezona njihove najveće brojnosti između travnja i listopada (najkritičnija razdoblja su mjeseci svibanj i lipanj).

Ima ih oko 300 vrsta, no u Hrvatskoj najrasprostranjeniji je šumski krpelj (kontinentalna Hrvatska) i pseći krpelj (priobalna područja). Osim prirodnih okruženja (šuma i proplanci), može ih se naći i na tijelima domaćih životinja ili kućnih ljubimaca. Najizloženiji ljudi su oni koji često borave u prirodi, ali i oni koji prebivaju u područjima prirodnih žarišta krpelja.

 

Kako spriječiti ili izbjeći ugiz?

1. Izbjegavajte područja bogata krpeljima tijekom ljetnih mjeseci.
2. Nosite odjeću svijetlijih boja, dugih rukava i nogavica, a nogavice uvucite u čarape te nosite zatvorene cipele ili čizme. Izbjegavajte odjeću tamnih boja te onu napravljenu od materijala s dlačicama (vuna ili flanel).
3. Hodajte obilježenim stazama. Izbjegavajte ležanje na tlu, hodanje kroz nisko raslinje, odlaganje odjeće na grmlje ili drveće.
4. Koristite repelente (tvari koje odbijaju krpelje) na odjeći, obući ili koži u obliku stika, spreja ili tekućine.
5. Ako imate kućnog ljubimca, u dogovoru s veterinatorom, kupite mu adekvatan repelent u obliku ogrlice ili kapi.
6. Nakon svakog boravka u prirodi, detaljno pregledajte sebe, svoje dijete i svog kućnog ljubimca. Posebnu pažnju posvetite područjima s nježnom kožom – iza uha, prepone, pazuhe, zatiljak, vrat, dojke, iza koljena, pupak te temeljito pregledajte glavu i gornji dio tijela svog djeteta.
7. Otuširajte se nakon svakog povratka iz prirode te dobro otresite na otvorenome ili operite odjeću koju ste nosili.
8. Kako bi uklonili krpelje iz vrta, pošpricajte ga sredstvom za zaštitu od insekata na početku proljeća. Dio vrta predviđen za igru vašeg djeteta ne postavljajte u šumovita područja.
9. Ako provodite mnogo vremena u prirodi ili živite na području velike rasprostranjenosti krpelja, cijepite se. FSME-IMMUN je cjepivo koje pruža zaštitu od svih vrsta virusa krpeljnog meningoencefalitisa koji se pojavljuje u Europi i Aziji. Dobna granica ne postoji, a cijepljenje se preporuča u zimskim ili ranim proljetnim mjesecima kako bi se postigla imunizacija.

 

Uklanjanje krpelja

Ako ovi korisni savjeti nisu pomogli i vi ste “pokupili” krpelja, brza i odgovarajuća reakcija smanjit će rizik od zaraze.

Krpelja je najlakše odstraniti nekoliko sati nakon ugriza na sljedeći način: uhvatite ga preciznom pincetom koju ste premazali antiseptikom, zahvaćajući ga što bliže glavici, uz samu kožu. Potom ga laganim povlačenjem, bez suvišnih manipulacija izvucite iz kože.

Krpelja nemojte ničim premazivati – uljem, kremom, alkoholom, benzinom. Nemojte ga paliti, naglo povlačiti, gnječiti jer time uzrokujete njegovo grčenje i moguće pojačano izlučivanje veće količine uzročnika bolesti u ljudsko tijelo, što će pospješiti zarazu.

Nakon odstranjivanja krpelja mjesto ugriza premažite antiseptikom (alkoholom) te pratite nekoliko dana eventualne promjene na koži.

U slučaju da primijetite neke simptome poput vrućice, bolova u mišićima i zglobovima, opće slabosti (slično gripi), ili glavobolju, mučninu, povraćanje te pojavu kožnih promjena (različitih oblika osipa), ili ako crvenilo i ranica ne prođu nakon 3 dana, obavezno se javite svom lječniku.

Ako nikako krpelja ne možete sami ukloniti, potražite liječničku pomoć.

 

Bolesti koje prenose krpelji

Krpelji na ljude mogu prenijeti nekoliko bolesti, a zaraza se događa kada krpelj nakon ugriza slinom prenese uzročnike bolesti na čovjeka ili gnječenjem krpelja preko oštećene kože ili sluznice. Svake godine upozorava se na opasnost posljedica koje donosi ugriz krpelja. Od svih ugriza krpelja, nakon kojeg je nastala neka od bolesti, godišnje manje od 1% zahvaća djecu mlađu od 7 godina.

Najpoznatije bolesti koje prenosi krpelj su:

1. Krpeljni meningoencefalitis (KME) – Infekcija uzrokuje blagu bolest praćenu vrućicom, općom slabošću, bolovima u mišićima i drugim nespecifičnim simptomima. U manjeg broja zaraženih razvija se meningitis tj. encefalitis koji se očituje glavoboljom, mučninom, povraćanjem i drugim neurološkim simptomima.

2. Krimsko-kongoanska hemoragijska vrućica – Teška bolest koja se uz opće simptome očituje poremećajem koagulacije s posljedičnim nastankom krvarenja.

3. Borelioza (Lajmska bolest) – Očituje se različitim simptomima od kojih je najkarakterističnija pojava ovalnog ili prstenastog crvenila na koži. Bolest može proći spontano, osobito ako se liječi odgovarajućim antibioticima. Nakon kožnih promjena, ponekad i bez njih, može se razviti miokarditis, meningitis ili neki drugi oblik bolesti.

4. Tularemija – Uglavnom se očituje lokalnim promjenama na mjestu ulaska uzročnika, uz razvoj promjena na koži i sluznicama, povećanjem limfnih čvorova.

5. Erlihioza – Simptomi najčešće sliče gripi uz mogućnost pojave nekih komplikacija.

6. Babezioza – U većini slučajeva zaraženih bolest prolazi bez simptoma ili kao blaža bolest nalik gripi, dok se teži oblici bolesti razvijaju uglavnom u imunodeficijentnih, splenektomiranih i starijih osoba.

7. Rikecioze – To su bolesti koje svojim simptomima mogu nalikovati gripi, ali mogu izazvati teške, pa čak i smrtonosne komplikacije. Ponekad se očituje vrućicom, mialgijama i glavoboljom, a u težim slučajevima i razvojem hepatitisa, pneumonije i meningoencefalitisa.