Manifestiraju se kao posljedica djelovanja povišene temperature na nezreli mozak i termoregulacijski centar u razvoju. Dijele se na jednostavne koje se javljaju između prve i četvrte godine života (s tolerancijom do pete godine života), dok se složene javljaju prije ili poslije navedene životne dobi.
Kako ih prepoznati?
Do konvulzija najčešće dolazi tijekom prvog naglog porasta temperature, a manifestiraju se na jedan od sljedećih načina:
- trzajevi mišića
- mlohavost
- ukočenost
- gubitak svijesti
- kratkorajni gubitak kontakta s okolinom (najčešće se to opisuje kao "zagledavanje")
Vrste napada
Najčešći su napadi tipa grand-mal koji su obilježeni prvom fazom u kojoj se dijete ukoči, izgubi svijest i padne te drugom fazom u kojoj dolazi do sporih ritmičkih trzajeva mišića. Nakon pada dolazi do opuštanja svih mišića na tijelu pa se često događa da se dijete pomokri ili pokaka. Parcijalni ili djelomični napadi najčešće su obilježeni trzajevima jednog dijela tijela uz očuvanu svijest. Jednostavni febrilni konvulzivni napadaj traje do deset minuta, dok složeni napadaj može trajati preko deset minuta. Izmjerena tjelesna temperatura kod jednostavnih febrilnih konvulzija je iznad 38,4 ˚C, a kod složenih ispod spomenute vrijednosti.
Kako nastaju i jesu li opasne?
Točan mehanizam nastanka nije poznat, ali je dokazana značajna genetska predispozicija. Virusne infekcije najčešći su uzrok javljanja febrilnih konvulzija, a klinički je najčešće riječ o infekcijama gornjeg dišnog sustava ili probavnog trakta. Febrilne konvulzije ne uzrokuju oštećenje mozga te nemaju nikakav negativan utjecaj na intelektualni razvoj djeteta. Febrilne konvulzije su najčešći epileptički napadaji, uglavnom benignog tijeka. Kod gotovo 50% djece kod koje se pojave mogu recidivirati. Rijetko su praćene kasnijom pojavom epilepsije.
U slučaju napada potrebno je sljedeće: Kod prvih tipičnih febrilnih konvulzija obično se ne ordinira nikakva trajna terapija, već se savjetuju samo mjere brzog snižavanja temperature u fazama infekta i kako reagirati u slučaju konvulzija. Roditeljima se preporučuje konzultacija s neuropedijatrom i EEG snimanje.
Što napraviti kada dijete dobije febrilne konvulzije?
- okrenuti dijete na bok ili na trbuh kako ne bi došlo do gušenja
- odstraniti svako strano tijelo (duda, hrana) i učiniti prohodnim dišne puteve
- u slučaju otežanog disanja djetetu treba podignuti donju čeljust
- očistiti pumpicom usta ili nos od sekreta
- ne pokušati umiriti trzajeve čvrstim držanjem djeteta
- ne tresti dijete ili ga polijevati hladnom vodom
- pozvati hitnu medicinsku pomoć ili odvesti dijete nadležnom pedijatru
Febrilne konvulzije i odlazak u jaslice/vrtić
Liječnici smatraju da u slučaju djeteta koje je imalo jednostavne febrilne konvulzije ne postoji apsolutna kontraindikacija da se to dijete ne upiše u jaslice. Međutim, kako je dokazano da je učestalost respiratornih i drugih infekcija veća u jaslicama, tako i postoji veća mogućnost da će dijete biti češće bolesno i na taj način češće u prilici da dođe do recidiva febrilnih knvulzija, mada to ovisi i o nizu drugih čimbenika. Stručnjaci preporučuju da se dijete do 3. godine ipak izdvoji iz kolektiva.