No činjenica je da unatoč tim zabranama, na Facebooku ima puno djece i da za mnoge korištenje istog znači veću frustraciju nego društvenu korist i uživanje.
Poznato je na tisuće slučajeva, izmeđuostalih i u Hrvatskoj, kako Facebook može postati alat za organizirano maltretiranje nepopularne djece. To je samo jedna od "crnih" strana korištenja Facebooka u kojoj se djeca ne snalaze. Oni postaju izloženi javnosti, odaju osobne podatke i intimne informacije, a nemaju dovoljno iskustva kako bi spoznali da je sve što upisuju na svojem ili tuđim profilima - javno i trajno. Isto tako, nemaju dovoljno informatičke mudrosti i pismenosti kako bi podesili postavke privatnosti, a često im u tome ne mogu pomoći ni roditelji.
Američki liječnici u praksi nailaze na sve veći broj djece koja traže pomoć zbog simptoma depresije koja, pak, svoje korijene ima u korištenju društvenih mreža. Obzirom da se taj obrazac ponavlja diljem zemlje i u svim dobnim skupinama, skovan je termin "Facebook depresija" s ciljem da se potakne liječnike i psihologe da prilikom pregleda djece i postavljanja dijagnoze obavezno pitaju djecu o njihovom korištenju društvenih mreža.
Američka akademija pedijatara preporučuje da se tijekom svakog pregleda djeci postavi nekoliko pitanja o Facebooku, navikama slanja SMS-ova i općenito o korištenju Interneta. Liječnici bi također trebali kroz ta pitanja dobiti širu sliku o utjecaju društvenih medija na svakodnevno funkcioniranje djeteta, na njegovu socijalizaciju i osjećaj samopoštovanja. Isto tako, pedijatri i psiholozi trebali bi roditeljima objasniti zašto je društvena interakcija na Internetu djeci toliko važna.
Roditelji moraju razumijeti okruženje u kojem se njihova djeca emocionalno i društveno razvijaju kako bi prilagodili metode odgoja i roditeljstva.
Što je "Facebook depresija"?
Facebook depresija javlja se zbog nemogućnosti djeteta da se integrira u svijet društvenih mreža koje su u središtu života njegovih vršnjaka. Simptomi su slični kao i kod klasične depresije - nesanica i promjene u rutini spavanja i prehrane, promjene raspoloženja, osjećaj društvene izolacije, potreba za dubljom društvenom izolacijom, potištenost i uznemirenost i sl.
Ono što se događa današnjim generacijama koja od najranijih dana uranjaju duboko u svijet društvenih mreža i kakve to posljedice ostavlja na njihov razvoj, znanost tek otkriva i istražuje.
Neosobna priroda društvenih medija omogućava zlostavljanja koja pak dovode do samoubojstava u najgorem slučaju, ali i do poremećaja u prehrani, popuštanja u školi i na koncu već spomenute depresije sa svim njezinim simptomima.
Osim svega navedenog, djeca često bivaju izložena neprimjerenim sadržajima i agresivnom oglašavanju što može dodatno utjecati na pogoršanje emotivnog stanja djeteta.