ADHD – poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje, dijagnosticira se na temelju određenih simptoma koje dijete pokazuje, a među kojima su vrlo visok stupanj motoričke aktivnosti kao manifestacija vrlo visoke aktivnosti uma. I to se smatra lošim i naziva poremećajem, iako će mnogi stručnjaci reći da su hiperaktivna djeca iznimno inteligentna, maštovita i kreativna. Posebno je čudna inflacija hiperaktivne djece u posljednjih 10 godina.

Medicina hiperaktivnoj djeci doskače lijekovima koji bi ih trebali smiriti kako bi mogla koncentrirano pratiti nastavu i učiti te prestati svijet gledati samo kroz igru i aktivnosti.

Novo istraživanje pokazuje da je mnogim mališanima krivo dijagnosticiran ADHD, jer se ponašaju kao – djeca.

Sveučilište u Sjevernoj Karolini otkrilo je jednu “slučajnost”, a to je da su obično najmlađa djeca u razredu dijagnosticirana poremećajem pažnje. Možda se ipak radi samo o tome da su malo manje zrelija od svojih nešto starijih vršnjaka, jer su ranije krenula u školu.
Kako bilo, mlađa djeca u razredu su pod 25% većim rizikom da će biti označena kao hiperaktivna.

Isto se događa i u vrtićima diljem SAD-a. Naime, čak 60% mališana koji su najmlađi u grupi, zbog svog su nezrelog ponašanja dijagnosticirani ADHD-om.

“Ako se dijete ne ponaša po pravilima, ukoliko mu nedostaje pažnje i ne može mirno sjediti na stolici, možda je to jednostavno zato jer ima 5 godina, a svi drugi u grupi 6”, kazao je voditelj istraživanja među vrtićkom djecom, Todd Elder, sa Sveučilišta u Michiganu.

Kriva dijagnoza može imati dugoročne posljedice.U SAD-u djeca s ADHD-om njčešće uzimaju lijek pod nazivom Ritalin. Najmlađa djeca u razredu uzimaju ga gotovo duplo češće. Ritalin djeluje kao stimulans, odnosno kontrolira impulzivno ponašanje. Osim nekih drugih nuspojava, dugotrajno uzimanje Ritalina može usporiti djetetov rast. Posebno je opasan kod djece s nasljednim srčanim problemima, pa je kod nekih uzrokovao momentalni zastoj srca. Ipak, i dalje se upotrebljava, ponekad bez ikakvog razloga.

(JK, Izvor: parentdish.com)