Nedostižni i neuhvatljivi “sveti gral” mnogim roditeljima već stoljećima je – uredan odlazak djece na spavanje. Vječito negodovanje, žicanje tipa “molim te još samo 15 minuta”, suze i otpor u nekim domovima svakodnevni su scenarij prije no što se djeca napokon spreme u krevet i zaspu. Raditi na uvođenju rutine i discipline spavanja roditeljima će se svakako isplatiti, jer je još jedna studija potvrdila kako su djeca koja svake večeri idu u isto vrijeme spavati poslušnija te pokazuju manje problema u ponašanju.

Djeca koja imaju neuredne navike i poremećenu rutinu odlaska na spavanje pokazuju probleme u ponašanju kao što su hiperaktivnost, negativni odnosi s vršnjacima, emocionalni problemi te fiziološki simptomi slični poremećajima koji se javljaju nakon brze promjene vremenskih zona tijekom letenja avionom (tzv. jet lag). Djeca su umorna, dezorijentirana, bez koncentracije, smušeni i zbunjeni.

Ako neredoviti odlasci u krevet traju kroz duži period, simptomi i posljedice još su ozbiljniji. Može doći do poremećaja prirodnog mehanizma koji regulira ritam budnosti i spavanja, a posljedica toga je nesanica. Nesanica pak utječe na razvoj mozga i ponašanje.

Nova studija provedena je na čak 10.000 djece, a autori dolaze sa Sveučilišnog koledža u Londonu (University College London – UCL).
Podatci su prikupljani kada su djeca imala 3, 5 i 7 godina. Bilježila su se vremena odlazaka na spavanje, ali i bilješke o ponašanju djece od strane roditelja i odgojitelja. Trogodišnjaci su imali najneuredniji ritam odlaska na spavanje, odnosno jedno od pet djece te dobi nije imalo rutinu. Do sedme godine, više od polovine ispitane djece išlo je u krevet redovito, između 19.30 i 20.30 sati.

Rezultati su pokazali da su djeca s poboljšanjem rutine odlazaka na spavanje između 3. i 7. godine, ujedno poboljšali i svoje ponašanje. Isto tako, kod djece čiji se ritam spavanja nije ujednačio, došlo je do pogoršanja ponašanja tijekom godina.

Profesorica Yvonne Kelly sa spomenutog Sveučilišta, odnosno katedre za javno zdravstvo, kazala je kako zdravi razvoj u djetinjstvu ima dugoročne pozitivne učinke na zdravlje u odrasloj dobi.
Ako nemaju fiksni termin odlaska na spavanje i konstantnu rutinu, stanje tijela i uma kod djece postaje slično onom nakon dugog leta i mijenjanja vremenskih zona, a to ima utjecaj na razvoj i dnevno funkcioniranje. Posljedica su poremećaji u spavanju, a ako se oni pojave u ključnim razvojnim fazama, mogu imati doživotne posljedice na zdravlje. Dokazali smo da se ovi efekti nadovezuju jedni na druge tijekom djetinjstva, pa su djeca koja nepravilno odlaze na spavanje i nemaju rutinu zdravstveno u lošijem stanju od djece koja imaju rutinu odlaska na spavanje i čine to svakog dana u isto vrijeme“, kazala je dr. Kelly u priopćenju.

Studija je također otkrila da djeca koja neredovito odlaze na spavanje ili odlaze u krevet nakon 21.00 sata dolaze iz socijalno ugroženih sredina. Ta djeca također imaju neke druge negativne navike – preskaču doručak, ne čita im se u obitelji, u sobi imaju TV i duže vremena provode pred ekranom.

Dobra vijest je da se utjecaj nedosljedne rutine spavanja može umanjiti, pa čak i potpuno poništiti. Važno je uvesti rutinu spavanja i omogućiti djeci da im se mozak koji je u razvoju dovoljno odmara i razvija. Benefit za roditelje pak je taj što će djeca biti poslušnija i ljepše se ponašati, svježija i veselija te općenito dugoročno zdravija.

Članak je objavljen u stručnom časopisu Pediatrics.