Od 13. do 19. svibnja obilježava se tjedan svjesnosti o slabo prepoznatoj, ali čestoj i neizlječivoj kroničnoj bolesti – celijakiji. U sklopu Međunarodnog dana celijakije koji se obilježava 18. svibnja, provodit će se informativne prezentacije, radionice pripreme bezglutenskih menija i stručna savjetovališta. Na štandu Hrvatskog društva za celijakiju, na početku Gajeve ulice u Zagrebu, građani će se moći informirati o bolesti, predbilježiti se za testiranje te kušati bezglutenske proizvode. Javnost se nastoji upoznati s „bolešću mnogih lica“ čiji je jedini djelotvoran lijek doživotna bezglutenska prehrana.

Kad hrana boli

Celijakija ili glutenska enteropatija autoimuna je i neizlječiva bolest koju uzrokuje nepodnošenje glutena, bjelančevine koja se nalazi u  pšenici, raži, ječmu i zobi. Celijakija se pojavljuje kod genetski sklonih osoba koje konzumiraju gluten, ali i kao posljedica infekcija, zagađenja i stresa. Zbog nepodnošenja glutena, crijevna sluznica oboljelog, s vremenom postaje upaljena i oštećena, probava važnih nutritivnih elemenata otežana, a otvara se plodno tlo za mnoge druge, za život opasne bolesti  poput karcinoma crijeva i malignih tumora. Često dolazi u pratnji drugih autoimunih bolesti.

Nekoć poznata kao dječja bolest, danas je znana kao dijagnoza koja može iznenaditi bilo koga bez obzira na dob i spol.

U općoj se populaciji  procjenjuje oko 1% oboljelih, a u Republici Hrvatskoj na 85 osoba jedna boluje od celijakije.

Teško prepoznatljiva bolest

Klasični simptomi celijakije u dječjoj su dobi izraženiji nego kod adolescenata i odraslih.
Proljev, povraćanje, zatvor, nadutost, dermatološki problemi i druge gastrointestinalne neugodnosti mogu navući sumnju na ovu autoimunu bolest, ali simptomi nerijetko potpuno izostaju ili se javljaju neobični znaci poput izostanka menstruacije, artritisa, osteoporoze, anemije i dispepsije. Upravo zbog nejasnih simptoma, na celijakiju se u ordinacijama opće prakse nedovoljno često posumnja.

Dijagnostički postupci i liječenje

Kad se posumnja na glutensku enteropatiju, prvi je korak određivanje protutijela na gluten iz krvi, a slijedi biopsija tankog crijeva koja je ključna za točnu dijagnozu. Celijakija se liječi isključivo bezglutenskom prehranom i to doživotno. Česta pogreška koju oboljeli čine nepotpuno je pridržavanje prehrane te vraćanja glutenu nakon što simptomi nestanu. Važno je znati da je celijakija kronična i neizlječiva bolest te da nestanak simptoma ne znači potpuno izliječenje. Uz bezglutensku prehranu prognoze bolesti su vrlo dobre jer se crijevo, izbacivanjem štetnog proteina, počinje oporavljati.

Gluten – skrivena opasnost

Krumpir, riža, proso, kukuruz i soja najčešće su zamjene zabranjenom žitu, a kombinacijom njihova brašna mogu se pripraviti zanimljive alternative običnom kruhu. Umaci se mogu zgušnjavati škrobnim brašnom ili krumpirom, a specijalizirane trgovine, kao i centri za celijakiju u većim gradovima, nude šarolik izbor, poprilično skupe, ali dozvoljene gotove hrane, slastica, krekera za celijakičare.

Iako se život bez nekoliko žitarica i ne čini toliko težak, oboljeli vrlo brzo počinju shvaćati da je gluten svugdje i u svemu. Skriveni gluten predstavlja najveću opasnost za celijakičare, a gotovo ga je nemoguće potpuno izbjeći.  Čak i namirnice koje po prirodi ne sadrže gluten, industrijskom proizvodnjom s njim dolaze u doticaj. Gluten je proizvođačima vrlo jeftin pa ga koriste kao „ljepilo“ koje namirnicama daje kompaktnost. Moguće ga je pronaći u kozmetici pa čak i u ljepljivom dijelu kuverte stoga je vrlo važno čitati oznake i što više izbjegavati hranu nejasnog porijekla.

Sve dodatne informacije i savjete o celijakiji potražite na službenim stranicama Hrvatskog društva za celijakiju, a u petak, 17.svibnja u zagrebačkom Celiko centru moguće je obaviti i testiranje na celijakiju putem krvi.