Godinama nas uče da djeca trebaju piti mlijeko jer upravo preko mlijeka i mliječnih proizvoda dobivaju dovoljno kalcija potrebnog za izgradnju kostiju, rast i razvoj te prevenciju raznih oboljenja u budućnosti, prije svega osteoporoze. Ova teorija godinama je bila neupitna, sve dok se nisu pojavila prva znanstvena istraživanja koja su cijeli koncept stavila pod veliki upitnik.

Sirovo neprerađeno mlijeko doista je vrlo zdravo i sadrži niz hranjivih sastojaka (vitamina, minerala, enzima, punovrijednih proteina i masnoća, laktobakterija), no problem nastaje kada u svoj organizam unosimo industrijski prerađeno mlijeko kod kojeg se pasterizacijom i homogenizacijom mijenja njegov sastav do razine da ono navodno postaje štetno za naš organizam. Pasterizacija je postupak zagrijavanja mlijeka na visokim temperaturama kako bi se u njemu uništile štetne patogene bakterije, ali se u tom procesu uništavaju i korisne laktobakterije kao i mnoge druge hranjive tvari, vitamini, minerali i enzimi te mliječni proteini koji denaturiraju i postaju vrlo teški za probavu. Mnogi proizvođači mlijeka prvo unište hranjive tvari u mlijeku, a kasnije ih ponovno dodaju (npr. vitamin D, kalcij, neke vitamine B skupine).

No krenimo od početka.

 

Što je kalcij i zašto je važan za razvoj?

Kalcij je mineral koji tijelo treba za niz funkcija, uključujući izgradnju kostiju i zubi, zgrušnjavanje krvi, prijenos živčanih impulsa i regulaciju srčanog ritma. Čak 99% kalcija u našem je organizmu pohranjeno u kostima i zubima, a 1% se nalazi u krvotoku i tkivima.

Kalcij je vrlo važan u dječjoj dobi, upravo zbog rasta i formiranja kostiju.

Tijelo kalcij dobiva na dva načina – konzumiranjem hrane bogate kalcijem ili uzimanjem kalcija iz kostiju i zubi odnosno iz vlastitih rezervi. Ovaj drugi scenarij događa se kada razina kalcija u krvi padne ispod najniže granice. Tijelo kalcij “posuđuje” iz kostiju, pa ga svakako treba putem zdrave prehrane nadomjestiti.

 

Što se događa s kalcijem iz mlijeka?

Ono što trebate znati je da su preporuke liječnika i nutricionista još uvijek da bebe i djeca trebaju piti mlijeko i jesti mliječne proizvode prije svega zbog kalcija, ali i drugih hranjivih tvari.

Preporučene doze su:
Od 0 do 1 godine – majčino mlijeko ili nadomjesna formula
Od 1 do 2 godine — 500 mg kalcija dnevno
Od 4 do 8 godina — 800 mg kalcija dnevno
Od 9 do 18 godina — 1300 mg kalcija dnevno

Jedna šalica mlijeka sadrži oko 300 mg kalcija.

Nasuprot zagovornicima mlijeka i mliječnih proizvoda stoje kritičari koji se oslanjaju na istraživanja i kažu da naš organizam ne može apsorbirati kalcij iz pasteriziranog mlijeka. Medijski napisi idu toliko daleko da tvrde da ne samo da naše kosti i zubi nemaju nikakvih benefita od kalcija iz mlijeka, već da mlijeko potiče gubitak kalcija iz kostiju.

Kako se to događa? Kao i svi proteini životinjskog porijekla, mlijeko kiseli naš organizam odnosno uzrokuje promjenu pH. U tom se trenutku aktiviraju naši biološki mehanizmi za neutralizaciju te kiselosti i vraćanje pH u normalu. Jedan od mehanizama je povećanje kalcija u krvotoku. Drugim riječima, organizam uzima kalcij iz kostiju kako bi neutralizirao kiselost izazvanu mliječnim proteinom.

Postoji još niz razloga zbog kojih mnogi roditelji djeci ne daju kravlje mlijeko, a najčešći je alergije na laktozu od koje pati sve više i više mališana.

 

Što ako dijete može, ali jednostavno ne voli ili ne želi piti mlijeko?

Neki mališani jednostavno ne vole piti mlijeko, jer im nije fino. Uz mlijeko, neki ne žele ni primirisati mliječne proizvode poput sira, jogurta ili kiselog mlijeka.

Dobra vijest je da postoji niz namirnica bogatih kalcijem koje će osigurati djetetu dovoljno tog važnog minerala za jačanje i izgradnju kostiju i zubi, zdravo funkcioniranje mišićnog i živčanog sustava i zdravlje srca i krvnih žila.

Pri tom nije potrebno računati svaki miligram kalcija i opterećivati se brojkama, već uvesti raznovrsnost u prehranu te dodavati sljedeće namirnice bogate kalcijem u dječjim obrocima:

Tofu (1/2 šalice = 434 mg kalcija)
Voćni ili obični nemasni jogurt (1 šalica = 415 mg kalcija)
Sardine u ulju (100 g = 383 mg kalcija)
Maslac od sezama (6 čajnih žličica = 28 mg kalcija
Sjemenke sezama (3 čajne žličice = 264 mg kalcija)
Soja (1 šalica = 261 mg kalcija)
Blitva (1 šalica, kuhana = 200 mg kalcija)
Brokula (1 šalica kuhane brokule = 180 mg kalcija)
Melasa (1 čajna žličica = 172 mg kalcija)
Špinat (1/2 šalice kuhanog špinata = 146 mg kalcija)
Zobena kaša (35 g = 105 mg kalcija)
Grah (1 šalica = 128 mg kalcija)
Bijela repa (1 šalica = 100 mg kalcija)
Kelj (1 šalica = 101 mg kalcija)
Pinta grah (1 šalica = 82 mg kalcija)
Bademi (28 sjemenki = 75 mg kalcija)
Mahune (1 šalica = 40 mg kalcija)
Grašak (1 šalica, kuhani = 40 mg kalcija)
Batat (1 šalica, kuhani = 40 mg kalcija)
Naranče (1 plod = 38 mg kalcija)
Grožđice (1 manje pakiranje = 22 mg kalcija)

Spomenute namirnice bogate su i drugim životno važnim vitaminima i mineralima i ako ih uvrstite u prehranu svojih mališana, možete samo profitirati.