Malena djeca vole da stvari budu ravnopravne bez puno uloženog truda, dok stariji adolescenti već uzimaju u obzir i važnost vlastitih zasluga. Prijelaz iz "ravnopravnog" pogleda na pravednost na "zasluženi" događa se oko 11 i 13 godine i nastavlja se mijenjati kroz srednju školu.
Ova tranzicija događa se zbog promjena u mozgu kako se on razvija i zbog izlaganja djece novim socijalnim iskustvima, kažu istraživači. Primjerice, kako rastu, djeca sudjeluju u sve više i više aktivnosti u kojima se veći naglasak stavlja na postignuće pojedinca.
Ova studija rasvjetljava kako ljudi shvaćaju što je pravedno i kako se ta percepcija pravednog razvija. Rezultati bi mogli promjeniti način na koji škole funkcioniraju.
"Ideja da socijalna iskustva doprinose u oblikovanju naših pogleda na pravednost važno je za način na koji postavljamo i stvaramo institucije u društvu, poput obrazovnog sustava", kazala je voditeljica istraživanja Ingvild Almas, sa Norveške škole za ekonomiju i poslovanje u Bergenu.
Što to konkretno znači? Dr. Almas kaže da škole možda ne bi trebale djeci davati ocjene kada su ona vrlo mala ako se ocjene temelje na zaslugama, jer se to ne uklapa u njihovo viđenje pravednosti.
Prijašnja istraživanja pokazala su da odrasli smatraju da su neke nejednakosti u redu kada se radi o raspodjeli kućnog budžeta. Odrasli smatraju da razlike u onome što su ljudi postigli u karijeri mogu opravdati neravnopravnu podjelu novca.
Almas je željela vidjeti kako se taj pogled na pravednost razvija kod djece. Rezultati su pokazali da 10-godišnjaci još uvijek smatraju da bilo kakve razlike među vršnjacima nisu fer, jer sve više-manje stvar sreće. Oni u srednjoj školi već su većinom svoje stavove o pravednosti temeljili na stavu o osobnom postignuću. Izjavljivali su da su razlike među vršnjacima fer, ukoliko su neki to zaslužili.
Kod starije djece pogledi na pravednost već se podudaraju s onima kod odraslih, odnosno daju više prednosti postignuću nego pukoj sreći.
(JK, Izvor: LiveScience.com)