Nema roditelja koji je sretan kada njegovo dijete plače, a posebno kada je ljutito i plač je histeričan. Ponekad je uopće teško otkriti pravi razlog histerije i plača. Važno je znati da plakanje nije loše za organizam, ono je obrambeni mehanizam tijela prema oporavku od onog što nas je učinilo tužnim ili ljutitim. Kada smo povrijeđeni, nevažno da li fizički ili psihički, plačemo, smijemo se, bijesni smo ili čak i tjelesno razdražljivi. To je normalan način na koji se tijelo oslobađa negativnih emocija.

Prije nego se dijete vrati u normalno stanje, njegovo ponašanje će biti malo izvan granica i vođeno isključivo emocijama, jer poznato je, djeca se ne mogu i nisu u stanju kontrolirati. U stanju tuge ili bijesa djeca trebaju pažnju kako bi se oslobodili svojih osjećaja. U situacijama kada djeca plaču, ne bi li ih utješili, često koristimo izraz “ne plači“. No, zapravo to je pogrešno. Djecu treba poticati da se isplaču koliko žele i tako oslobode svih negativnih emocija. Osim što će se psihički osjećati bolje, i prema roditelju će osjetiti veću povezanost s obzirom da to da njihove emocije nisu bile “zakočene”, već “oslobođene”. Način na koji slušamo djecu i dajemo im priliku iskazivati emocije ili ih pak zatomljujemo, ima velik utjecaj.

Dakle, umjesto fraze “ne plači” i ušutkavanja emocija preporučuje se koristiti fraze poput:

1. Ovdje sam.
2. Vidim da si jako uzrujan/a
3. Žao mi je što ti je to toliko teško
4. Ovdje sam kraj tebe
5. Ne odlazim nigdje
6. Siguran/a si
7. Nema ništa važnije nego provođenje vremena s tobom
8. Jako mi je žao..što si izgubio/la svog omiljenog medu ili što ti je ispao sladoled
9. Slušam te

Privlačite pažnju na činjenice koje su uzrujale dijete:

10. Zaista si volio/voljela tu igračku ili želio/željela pojesti taj sladoled
11. Taj pas/dijete/buka te zaista uplašio/la
12. Pogledajmo još jednom ozlijeđeno koljeno/prst/ruku

Skrenite pozornost na pozitivne stvari koje će proizići iz trenutno negativne situacije:

15. Uskoro ćeš opet dobiti čokoladu/sladoled
16. Znam da ćeš ti to prevladati
17. Mama se vraća kasnije, pa možemo opet razgovarati o tome
18. I bez toga se možeš super zabaviti
19. Možeš biti i u majici koju imaš trenutno na sebi
20. Neće ovako biti zauvijek

Ono što je važno je izbjegavanje fraza poput:

– Isticanja očitog (“Vidim da si ljut/a)
– Skretanje pozornosti s osjećaja (“Idemo li vidjeti što tata radi?”)
– Popravljanje situacije (“Znam da baš želiš taj sladoled, idemo po novi”)
– Pametovanje i prodike (“Pa, ionako si jeo/jela jučer sladoled”)
– Dodatno pogoršavanje situacije posramljivanjem i ušutkavanjem osjećaja (“Kakva je to grozna buka koju proizvodiš plakanjem?”)
– Nagrade ili kazne uključujući prijetnje, podmićivanje i ignoriranje (“Ako odmah ne prestaneš idemo doma”)