Kada su u pitanju moderne tehnologije i društvene mreže kojima smo konstantno okruženi, svaki građanin mora imati na umu da onog trenutka kad objavi bilo koji osobni podatak na internetu, npr. Facebooku, on više nije vlasnik navedenog podatka. S ciljem zaštite osobnih podataka djece na internetu, Agencija za zaštitu osobnih podataka objavila je nekoliko ključnih preporuka roditeljima za ponašanje na društvenim mrežama.

Kultura ponašanja na internetu

Za početak, roditelji su zamoljeni da upozore djecu da ni pod koju cijenu ne prihvaćaju prijateljstva na Facebooku s osobama koje ne poznaju u stvarnom svijetu, a pogotovo da s nepoznatima ne razmjenjuju osobne podatke. Iz Agencije poručuju da smatraju neodgovornim kada roditelj bez ikakve osnove na internetu i društvenim mrežama objavljuje osobne podatke o svojoj djeci kao što su fotografije djece, ime škole ili vrtića koju djeca pohađaju, mjesta gdje se slave rođendani i sl.

“Pružanje mase nepotrebnih informacija koje se odnose na privatni život svakog građanina, a naročito djeteta krajnje je neozbiljan čin svakog roditelja koji može dovesti do neželjenih pa i tragičnih situacija”, ističe AZOP.

S obzirom na to da je Facebook jedan od najpopularnijih medija komuniciranja i povezivanja između djece i mladih, iz Agencije napominju da je djecu nužno podučiti i kulturi ponašanja na društvenim mrežama, ukazati im i upozoriti ih da ne objavljuju tuđe osobne podatke bez pristanka osoba o čijim se podatcima radi. Poznavajući sklonost djece da dijele svoje podatke nepoznatim osobama, iz Agencije smatraju da su roditelji nužni ukazati na opasnost od takvih radnji. Potrebno je djetetu objasniti da npr. slanjem intimnih fotografija nepoznatoj osobi, ono može postati meta ucjenjivanja te iste osobe.

[PROČITAJTE I OVO: Pripazite kakve fotografije djece stavljate na društvene mreže (ako ih stavljate)]

Zlouporaba podataka

Izrazito negativan trend zlouporabe osobnih podataka kojem su svakodnevno izložena i djeca je objava tuđih osobnih podataka, npr. fotografija osobe na internetu putem npr. Facebooka – bez pristanka osobe o čijim podacima se radi. Nerijetko se zna dogoditi da nakon toga posjetitelji i kontakti te stranice počnu objavljivati neprimjerene i vulgarne komentare koji prerastaju i u govor mržnje koji može imati dugoročne i štetne posljedice na dijete.

[PROČITAJTE I OVO: Cyberbullying među djecom sve prisutniji: kako ga prepoznati i spriječiti?]

Kada je u pitanju korištenje interneta, našu najmlađu populaciju, najvažnije je naučiti da se odgovornim ponašanjem mogu prevenirati potencijalne zlouporabe. Kada se koriste određene aplikacije, npr. društvene mreže kao Facebook, djeci treba napomenuti da budu svjesni tko sve može vidjeti objavljeni sadržaj. Također je potrebno istaknuti da vode računa o opsegu objavljenih podataka, krugu osoba koji vidi navedene osobne podatke, šiframa pomoću kojih se ulazi u korisničke račune i koje štite identitet korisnika navedenih računa i naposljetku vrsti osobnih podataka koji se objavljuju.