Finska bi u idućih nekoliko godina još jednom mogla „očitati lekciju“ ostatku svijeta kada je o obrazovanju riječ. Naime, iz finskog obrazovnog sustava dolazi još jedna novost.  Do 2020. godine najavljuju ukidanje školskih predmeta.

I dok se hrvatski mališani svakodnevno bore s pretrpanim rasporedom i velikim  brojem predmeta već u osnovnoj školi, Finci se slažu kako su danas svjedoci obrazovnog sustava koji je funkcionirao do 90-ih godina, no danas za njim jednostavno više nema potrebe.

Ukidanje predmeta i nova rješenja

Finski obrazovni sustav već niz godina slovi za jedan od najbolji na svijetu. Već je dobro poznato kako tajna leži upravo u smanjenju broja različitih predmeta koji često bespotrebno opterećuju učenike. Uz to, gradivo je prilagođeno današnjim potrebama, a uz individualni pristup svakom djetetu mnogo se pažnje poklanja upravo zanimanjima budućnosti i znanjima koja ona zahtijevaju.

Nažalost, Hrvatska još uvijek može samo sanjati o sustavu u kojem mališani neće svakodnevno do škole trebati nositi pretešku torbu, ili pak napamet učiti činjenice koje im nikada neće trebati. I dok se već duže vrijeme na našim prostorima vodi debata što bi to točno trebalo promijeniti u obrazovanju i u kojem bi smjeru ono trebalo krenuti, Finska je sada otišla još korak dalje. Najavila je kompletno ukidanje školskih predmeta u idućih nekoliko godina.

Tako Finski učenici uskoro mogu zaboraviti na pohađanje sata fizike, nakon čega slijedi povijest i zemljopis, te primjerice kemija – predmeti koji su svugdje potpuno različiti i odvojeni. Umjesto toga, Finska je sada predstavila interdisciplinaran projekt koji bi kroz četiri godine trebao u potpunosti zaživjeti. Primjerice, određeni događaji iz povijesti poput ratova, istovremeno bi se promatrali kroz prizmu povijesti, geografije, ali i područja poput matematike.

Ovim sustavom zapravo će biti obuhvaćena većina predmeta koji sada postoje u svojim tradicionalnim formatima, no neće biti striktno odvojeni. Jedan od ciljeva jest smanjiti opterećenje koje učenici osjećaju prilikom pohađanja većeg broja predmeta odjednom. S druge strane, pokazati će im kako je logičkim zaključivanjem moguće spojiti više disciplina, i svakoj od njih pronaći svrhu u svakodnevnim situacijama i događajima.

Mijenjanje tradicionalnih odnosa

Uz izmjenu kurikuluma, Finci najavljuju i promjenu tradicionalnih odnosa unutar obrazovnih ustanova. Učenici više neće sjediti u klupama okrenuti prema profesoru i čekati da ih se prozove, što mnogima često izaziva stres. Rješenje se vidi u manjim grupama učenika koji će međusobnom suradnjom pokušati pronaći rješenje za neki problem. Učitelj će sada hodati od jedne do druge grupe i sugestijama im pomoći da do rješenja i dođu. Ovime će se bitno promijeniti i odnos moći u učionici u kojoj je profesor ispred učenika i predstavlja autoritet.

Finska će navedene promjene u obrazovnom sustavu prvo predstaviti učenicima srednjih škola, počevši s 16 godina starosti. Kao osnovna ideja predloženog modela obrazovanja ističe se mogućnost  da sami učenici odaberu koje ih područje najviše zanima, usmjeravajući se od rane dobi upravo tome i ostvarivanju svog punog potencijala upravo na jednom području.