Trafficking ili trgovina ljudima jedan je od najokrutnijih oblika organiziranog kriminala kojeg nije pošteđena ni Hrvatska, a žrtve su najčešće žene i djeca. Agencija GRETA (Group of Experts on Action against Trafficking in Human Beings) vrši monitoring nad situacijom u našoj državi, a u najnovijem izvješću traži bolju edukaciju stručnjaka, strože zakone i dozvolu da neovisno tijelo ocijeni aktivnosti hrvatskih institucija u borbi protiv kriminalnih bandi.

Izvješće je napravljeno kako bi se uvtdilo je li Hrvatska implementirala Konvenciju Vijeća Europe vezanu za akciju sprječavanja trgovanja ljudima. Ova Konvencija naslanja se na već postojeće međunarodne instrumente borbe protiv kriminala, ali dodaje snažnu inicijativu za zaštitu žrtava traffickinga. U Konvenciji je jasno definirano da je trgovina ljudima najgori oblik povrede ljudskih prava te povrede digniteta i integriteta ljudskog bića. Konvencija zahtijeva snažniju zaštitu potencijalnih i postojećih žrtava. Isto tako, Konvencija donosi detaljan program koji obuhvaća borbu protiv svih oblika trgovine ljudima (nacionalnih, međunarodnih, povezanih ili nepovezanih s organiziranim kriminalom) te obuhvaća sve žrtve traffickinga (žene, muškarce, djecu). Oblici iskorištavanja koji su uvršteni u taj dokument su: seksualno iskorištavanje, prisilan rad i moderno ropstvo, aktivnosti slične ropstvu, prisilna ovisnost i krađa organa.

Trgovina ljudima je međunarodni problem, pa je suradnja među zemljama EU, ali i svih zemalja svijeta, jednostavno nužna. Zajednička strategija trebala bi biti: prevencija, pomoć žrtvama traffickinga i strogo kažnjavanje počinitelja. Stoga Konvencija obvezuje pojedine države da poduzmu korake i mjere na ta tri polja, a među njima je i Hrvatska. Svi potpisnici Konvencije pristaju na monitoring koji provodi grupa stručnjaka koji su povezani u već spomenutu organizaciju GRETA. Stručnjaci prikupljaju informacije iz različitih izvora (vladinih, udruga civilnog društva, stranaka i sl.) te izrađuje izvještaj za svaku državu pojedinačno.

U izvješću za Hrvatsku, koja je ratificirala Konvenciju i stavila je na snagu još 2008. godine, stoji da je naša zemlja već poduzela neke korake, odredila akcijski plan za prevenciju i borbu protiv trgovine ljudima, organizirala Nacionalno vijeće u kojem sudjeluju i udruge civilnog društva. Nacionalno vijeće dobilo je koordinatora te operativnu grupu. Utvrđen je i zakonski okvir, kaznene mjere i drugi pravni dokumenti važni za sankcioniranje počinitelja, ali i pomoć žrtvama.

Međutim, kao i kod niza drugih područja, GRETA smatra da bi Hrvatska taj cjelokupni okvir za borbu protiv traffickinga trebala bolje praktično primjenjivati. Konkretno, GRETA smatra da državna tijela osnovana u svrhu borbe protiv traffickinga ne nastupaju dovoljno proaktivno te bi trebala aktivnije pronalaziti i identificirati žrtve, dok bi nevladine udruge trebale aktivnije sudjelovati u aktivnostima mobilnih operativnih timova te u identifikaciji samih žrtava.

GRETA također naglašava da je potrebno uvesti snažnije i sistematičnije mjere prevencije koje uključuju spolno osjetljiv i osviješteni pristup. Treba jače i bolje osvijestiti javnost da bolje shvati problem traffickinga i situacije u kojima se žrtve uhvaćene u taj lanac nalaze.

Ono što bi trebalo učiniti je provesti istraživanje kako bi se otkrili trendovi i prakse traffickinga, uključujući i onog na nacionalnoj razini te posebice trgovine ljudima u svrhu radnog izrabljivanja. Posebnu pažnju treba pridati prepoznavanju muških žrtava traffickinga te im se treba pružiti potrebna pomoć i zaštita. Isto tako, potrebno je donijeti nove zakone i praktične mjere pomoću kojih će se žrtvama traffickinga garantirati odšteta, bez obzira na njihovu nacionalnost ili prebivalište.

U Kaznenom zakonu nedostaje dio koji sankcionira kaznena djela vezana za putovnice i druge dokumente u putničkom prometu, a kao što su primjerice: oduzimanje, skrivanje ili uništavanje putovnica žrtava u svrhu traffickinga. GRETA zahtijeva strože kazne za počinitelje, ali ibolju edukaciju za pravnike, suce i druge stručnjake koji sudjeluju u kaznenom progonu. Žrtvama traffickinga i njihovim obiteljima, pak treba pružiti bolju zaštitu tijekom kaznenih progona počinitelja.

I na kraju, GRETA traži da se dozvoli jači nadzor neovisnih tijela nad radom hrvatskih institucija koje vode borbu protiv trgovine ljudima, a u vidu češćih evaluacija u kraćim vremenskim periodima. Cilj je pronaći, identificarti i pomoći svakoj žrtvi.