Za vrijeme trudnoće treba jesti zdravo, a to znači raznoliko, redovito, svježe namirnice bogate svim nutrijentima potrebnim bebi u trbuhu za zdrav razvoj. Ova pravila sve žene znaju, logična su i pokušavaju ih se pridržavati. Međutim, s obzirom na to da živimo u okolini koja je zagađena i okruženi smo kemikalijama na svakom koraku, za trudnice je popis pravila proširen. Drugim riječima, nije više važno samo što buduća mama jede, već i kakvim se kemikalijama izlaže, odnosno što posredno, putem kozmetike i drugih preparata, unosi u svoj organizam.


Okolina u kojoj boravi mama je okolina u kojoj se razvija beba

Sve kemikalije koje uđu u organizam potencijalna su prijetnja bebi, jer stvaraju nezdravu okolinu punu otrova iz kozmetike, osvježivača zraka, sredstava za čišćenje, šminke i drugih uporabnih predmeta. Drugim riječima, živjeti u čišćem okruženju postaje jednako važno kao i sama hrana koju unosimo u organizam.

Trudnice bi posebno trebale pripaziti na tzv. disruptore endokrinog sustava. To su kemikalije koje u tijelu oponašaju, povećavaju ili smanjuju razine hormona. Znanstvenici ih posljednjih godina intenzivno proučavaju jer se sumnja da su upravo hormonalni disruptori krivci za slabiju kvalitetu spermija kod muškaraca općenito, za mnoge fizičke abnormalnosti muškog reproduktivnog trakta, pa čak i neplodnost. Spomenuti umjetni kemijski spojevi mogu se pronaći u amnionskoj tekućini i sjemenu, a tamo dolaze na najjednostavniji način. Svatko od nas i prije no što ujutro izađe iz kuće, već je bio izložen desecima raznih kemikalija iz uporabnih kozmetičkih i drugih proizvoda.

Trebali bismo pažljivo čitati deklaracije na šminki, kozmetici za higijenu i njegu te sredstvima za čišćenje kućanstva i ozvježavanje zraka. Baš kao što čitamo deklaracije na hrani. U ruževima nekih proizvođača nađena je živa, ftalati (hormonski disruptori) u osvježivačima zraka, losionima, lakovima za nokte i sredstvima za čišćenje, Bisfenol-A nađen je u konzerviranoj hrani i plastici, a pesticidi u konvencionalno uzgojenom voću i povrću.

Kada na nekom kozmetičkom proizvodu piše “parfume” ili “fragance”, to obično znači da sadrži ftalate – vrstu kemikalija koji se koriste u proizvodnji plastike i proizvodima za osobnu njegu. Neki ftalati nalaze se iza oznaka DEP, DEHP, DBP i BBP, ukoliko su uopće navedeni na deklaraciji. Izbjegavati treba i formaldehide, propilen glikol (propylene glycol-PG), polietilen glikol (polyethylene glycol-PEG) i paraben koji najčešće dolazi u formi metilparabena (methylparaben).

Prenatalni vitamini i dodaci prehrani

Svi znamo da je folna kiselina najvažniji dodatak u vrijeme trudnoće. Ono na što također treba pripaziti je unos vitamina D. Nedovoljno unošenje ovog vitamina u vrijeme trudnoće znanstvenici su povezali s bakterijskim vaginozama (upalna stanja rodnice), gestacijskim dijabetesom, preeklempsijom te smanjenom koštanom masom kod novorođenčeta. Većina vitamina za trudnice sadrži preporučenu dnevnu dozu vitamina D koja je 600 internacionalnih jedinica (IJ). Međutim, istraživanja su pokazala da većina žena započinje trudnoću s nedovoljnim razinama vitamina D u organizmu, pa 600 IJ često nije dovoljno. Ista ta istraživanja preporučuju da doza bude 1000 IJ, ali najbolje bi bilo prije bilo kakvog uzimanja ovog vitamina na svoju ruku, posavjetovati se s liječnikom i provjeriti razine vitamina D u organizmu, nakon čega će prema individualnim potrebama majke, propisati dodatne doze.

Za vrijeme trudnoće, važan je i nutrijent kolin. Važan je za razvoj bebina mozga i prevenciju defekata živčanog sustava. Ovaj nutrijent nalazi se u jajima, bakalaru, govedini i kelju pupčaru.

Tijekom trudnoće važan je i jod. On je vitalni sastojak hormona štitnjače, koji kontroliraju metabolizam i važni su za razvoj mozga bebe. Deficit joda tijekom trudnoće može izazvati fizička oštećenja i negativno djelovati na kognitivni razvoj bebe. Nekoliko faktora može utjecati na nedovoljno konzumiranje joda: većina ljudi sol uzima preko konzervansa baziranih na soli ili soli kao takve, ali ona nužno ne mora sadržavati jod. Neke mame samoinicijativno počinju izbjegavati sol (pa tako i jodiranu), dok druge prelaze na morsku sol, koja također ne mora sadržavati jod. Stoga je važno da buduće mame koriste jodiranu sol u umjerenim količinama, a ovaj nutrijen dobit će i preko mlijeka, bakalara, krumpira i povremene konzumacije morskih algi.

Unos šećera u trudnoći

Kako bi se izbjegao rizik od gestacijskog dijabetesa, stručnjaci preporučuju da se slatkiši s jednostavnim rafiniranim šećerom, kao i zaslađeni sokovi tijekom trdunoće svedu na minimum. Ove slastice mogu se zamijeniti “pametnim grickalicama” koje su fine i zdrave. One su: sjemenke, orašasti plodovi, sušeno i svježe voće i povrće.

Umjetni zaslađivači nisu dobar izbor. Jedna je danska studija dokazala veći postotak preuranjenih porođaja kod žena koje su pile više od jednog napitka s umjetnim zaslađivačem dnevno. Studija nije potvrdila uzročno-posljedični efekt, ali neka veza postoji, pa ako ne želite riskirati, dobro promislite prije no što počnete s konzumacijom kemijski proizvedenog umjetnog zaslađivača.

Prirodni alternativni zaslađivači također imaju argument “za” i “protiv”. Stevija, rižin i ječemeni slad, agavin sirup, javorov sirup, samo su neki prirodni zaslađivači koji nisu tretirani kemikalijama, ali nema istraživanja koja bi proučavala njihov utjecaj na razvoj bebe u majčinu trbuhu. Ipak, kao prirodni šećer uvijek su bolji izbor od onog rafiniranog.

A što je s čokoladom? Ona je dozvoljena, ako je od pravog kakaovca i tamna. Mnoga istraživanja dokazala su da crna čokolada ima pozitivan učinak na funkciju krvnih žila, odnosno na sveopće zdravlje krvožilnog sustava. Neke su studije otkrile vezu između tamne čokolade i umanjenog rizika od preeklempsije i hipertenzije tijekom trudnoće. Još uvijek nije otkrivena optimalna doza za trudnice, ali tri puta tjedno slobodno se počastite s redom ili dva crne čokolade.