Poznato je da prehrana, alkohol, pušenje, pretilost i dob žene utječu na procese zatrudnjivanja, a u moderno doba sve se češće spominje i stres. No stres je dosta širok pojam, pa su znanstvenici odlučili izmjeriti razine dva hormona, poznatijih i kao hormoni stresa, adrenalina i kortizola, kako bi proučili kako oni utječu na plodnost i začeće kod zdravih žena.

Studiju je provelo Sveučilište u Oxfordu među 274 žena starosti od 18 do 40 godina. Žene kod kojih je bilježena viša razina hormona adrenalina u organizmu, imale su 12% manje šanse zatrudnjeti u najplodnijim danima ciklusa. Iste rezultate pokazale su analize kod žena koje su imale povišenu razinu kortizola.

Ovo je prva studija koja je otrkila kako biološki pokazatelji stresa utječu na šanse da žena zatrudni.

Postoje brojni načini na koje se žene mogu pripremiti za trudnoću, a najvažniji su zdrava prehrana, unos folne kiseline i smanjenje stresa na najnižu moguću razinu.

Naime, ženin organizam je “programiran” na način da izbjegava začeće u vremenima povećanog stresa. Samo lučenje adrenalina ili kortizola signalizira tijelu da vremena nisu idealna za začeće i trudnoću, odnosno da tijelo nije spremno jer se snosi s velikim stresom. Adrenalin otežava organizmu korištenje hormona progesterona, koji je ključan u procesu zatrudnjivanja. Istovremeno, hormoni stresa potiču pretjerano lučenje hormona prolaktina iz hipofize, koji također utječe na neplodnost.

Kako hormoni stresa utječu na plodnost?

Kortizol i drugi hormoni stresa sprječavaju lučenje glavnog spolnog hormona – gonadotropin otpuštajućeg hormona (GnRH), a posljedica toga je izostanak ovulacije. GnRH hormon je važan jer je odgovoran za otpuštanje hormona koji reguliraju ovulaciju i menstruaciju, tzv. Luteinizirajućeg hormona (LH) i Folikul stimulirajućeg hormona (FSH) iz hipofize. GnRH ujedno ometa lučenje drugih važnih hormona – testosterona, estrogena te utječe na seksulano ponašanje. Zato je kronični stres uzročnik smanjenog libida te plodnosti.

Postoji čak i stručan termin za ovo stanje – reproduktivna disfunkcija uzrokovana stresom.

Ove činjenice vrlo je važno uzeti u obzir ukoliko pokušavate zatrudnjeti, a u tome nemate uspjeha. Isto tako, smanjenje stresa trebalo bi biti dio plana i procesa začeća, čak i kada se par odlučuje na potpomognutu oplodnju.

Smanjenje stresa iznimno je važno čak i ako žena uspije začeti, a kako bi trudnoću privela kraju uspješno i u zdravom okruženju za bebu. Naše tijelo zna da je ogranizam pod stresom, zapravo nezdravi organizam i nezdravo okruženje za bebu. Kad smo pod stresom osjećamo iznimni umor, srce nam pojačano lupa, na koži se javlja crvenilo, javljaju se znojenje, glavobolja, gubitak apetita ili prekomjeran apetit, promjene raspoloženja, napetost, razdražljivost, plač, strah, agresivnost, nesanica, ograničavanje komuniciranja itd.

Kako umanjiti stres?

Ako ste napravili sve potrebne pretrage i otkrili da ne postoji medicinski razlog zbog kojeg ne možete začeti, vrijeme je da sagledate svoj život i procijenite svoju svakodnevicu s ciljem otkrivanja jeste li pod stresom. U današnje vrijeme malo je vjerojatno da niste pod nikakvim stresom, ali kada ga osvijestite, vrijeme je da ga pokušate reducirati na najmanju moguću razinu.

No, ponekad je to lakše reći nego učiniti.

Donosimo nekoliko savjeta koji bi možda mogli pomoći.

1. Počnite s poslom, odnosno radnim mjestom i okruženjima u kojima provodite većinu dana. Pokušajte tijekom rada uvijek biti svijesni činjenice da vam je trenutno najvažnije to da postanete majka i da nema tog problema ili brige koja će vas izbaciti iz takta i odmoći vam u vašim nastojanjima. Ovdje se radi o čistoj autosugestiji i tjeranju mozga da se fokusira na ono što vam je važno. Dokazano je da ljudi koji su fokusirani na cilj, koji svaki dan naprave jedan mali korak prema njemu, koji su strpljivi i smireno procjenjuju situacije, do svog cilja i dolaze.

2. Promijenite način na koji reagirate na stresne situacije. Kada se nađete u stresnoj situaciji, postoji samo jedna stvar koju možete napraviti – odrediti na koji način ćete na nju reagirati. Pokušajte osvijestiti i samu sebe promatrati kako reagirate na određene ljude koji vas čine nervoznom, na tuđe postupke ili ponašanje? Da li po cijele noći prevrćete po glavi stresne situacije i određene događaje? Da li nervoza traje satima nakon što se situacija dogodila? Da li ste satima nakon stresnog događaja napeti i smišljate obranu ili napad? Da li u glavi stvarate zastrašujuće scenarije budućnosti u stilu “što ako se dogodi ovo ili ono”? Ako je odgovor na ova pitanja “da”, vrijeme je da promijenite svoje reakcije na stres. Trik je u tome da sada vi preuzimate kontrolu nad svojom reakcijom. Trebat će malo pažnje i vježbe, ali cilj je da samu sebe naučite smireno odreagirati na svaku situaciju.

3. Reagirajte na stresnu situaciju tako da si kažete “I ovo će proći. Neću si dozvoliti da me uzruja, jer ljude ne mogu mijenjati. Mogu samo promijeniti sebe i način na koji ću sada reagirati”. Dobro je dok tako razmišljate primijeniti tehniku 10 sekundi, tijekom kojih ćete duboko udahnuti i sama sebi izrecitirati svoju mantru.

4. U periodu pripreme za trudnoću i s ciljem smanjivanja stresa, pokušajte i sljedeće tehnike:
– dovoljno spavajte
– meditirajte
– vježbajte barem pola sata svaki dan
– raspitajte se za tečajeve joge ili tečajeve pravilnog disanja
– potražite pomoć stručnjaka (psihoterapeuta, NLP trenera)
– molite
– vodite dnevnik
– pripremite si toplu kupku barem jednom tjedno
– odlazite u prirodu
– šetajte
– otpustite negativne misli
– čitajte
– zamolite partnera da vas masira