Postoji mišljenje da su introvertirane osobe bolji znanstvenici i inženjeri, odnosno da su oni koji pokazuju manje socijalnih vještina možda inteligentniji, ali upravo zbog toga i manje otvoreni i nepodobni za zanimanja koja zahtijevaju komunikaciju i interakciju s ljudima. Čak je i jedno nizozemsko istraživanje dokazalo da introvertirani ljudi doista češće biraju fakultete znanstvenog usmjerenja.

Sramežljivim ljudima odgovara znanstveni poziv te se prirodoslovno-matematičkim predmetima priklanjaju još u srednjoj školi. Brbljavi pojedinci koji su iznimno komunikativni i otvoreni, prirodnih će se predmeta riješiti prvom prilikom, čak i kada su u njima dobri i postižu uspjehe. Nizozemsko istraživanje to je dokazalo i potaklo pitanje: trebaju li profesori i učitelji poticati i usmjeravati mlade prema školskim predmetima i budućim zanimanjima koja odgovaraju njihovoj osobnosti?

Hanke Korpershoek i njezini kolege sa Sveučilišta u Groningenu, pratili su 4.000 nizozemskih studenata tijekom njihova obrazovanja. Studenti su prolazili niz testiranja osobnosti, a rezultati su pokazali da je na izbor srednjoškolskih predmeta u njihovoj 15. godini najviše utjecala njihova osobnost. Učenici koji su odabirali prirodoslovno-matematičke predmete bili su manje otvoreni i komunikativni od učenika koji su izabirali društveno-humanističke predmete. Istovremeno, introvertirani učenici postizali su bolje rezultate na testovima savjesnosti i emocionalne stabilnosti.

Ovo je prvo istraživanje koje se bavilo načinima na koje osobnost utječe na izbor školskih predmeta, a time i budućih zanimanja kod djece i mladih.

I sama dr. Korpershoek bila je iznenađena da su rezultati potvrdili stereotip prema kojem povučeni i tihi učenici biraju znanstvena zanimanja, te da se taj izbor događa već u dobi od 15 godina. Cilj njezina istraživanja je potaknuti profesore da više pažnje posvete karakternim osobinama svakog učenika te da mu pomognu da bude uspješan u onim predmetima koji ga mogu dovesti do njegova omiljenog zanimanja jednog dana.

Sociolozi, pedagozi i neki drugi stručnjaci neće se složiti s ovakvim stereotipima, jer osim osobnosti i urođenih karakternih osobina, svaki čovjek oblikuje se i s obzirom na okolnosti u kojima odrasta. Stoga je neprihvatljivo unaprijed sugerirati da će samo oni povučeniji biti dobri znanstvenici, a oni komunikativniji dobri novinari ili pisci.

Ekonomski stručnjaci kazat će da znanstvena prirodoslovna i inženjerska zanimanja moraju biti predstavljena svim učenicima i privući što više budućih znanstvenika, jer upravo inovacije na tim poljima pokreću gospodarstvo i daju određenu prednost pojedinim ekonomijama.

(JK)