Je li vam sljedeća scena poznata? Ulazite u sobu svog djeteta koje bi trebalo pisati zadaću i zateknete nju ili njega kako u jednoj ruci drži mobitel, na računalu je otvorena neka web stranica, a u pozadini svira prilično glasna glazba. Jedino što bi moglo upućivati na to da se ovdje piše zadaća su otvorena knjiga i bilježnica ispred djeteta. I kad pitate: “Zar ne pišeš zadaću?”, dijete vas u čudu pogleda i hladnokrvno kaže: “Pa pišem…”.

Multitasking generacija


Multitasking ili sposobnost istovremenog obavljanja više zadataka, vidna je zajednička karakteristika mlađih generacija. Djeca su elektronički povezana kao nikada prije, okružena su tehnologijom i bombardirana informacijama te se čini kako su se evolucijski prilagodila na bučni, kaotični svijet koji zahtijeva od ljudi da su stalno pripravni na još više aktivnosti i društvenog angažmana.


Djeca danas prosječno provode gotovo 50 sati tjedno uz medije i zabavne medijske sadržaje, a gotovo svo to vrijeme posvećeni su multitaskingu. Ona istovremeno čitaju, slušaju glazbu i prate serije na televiziji, a po potrebi će i natipkati SMS. No, multitasking nije rezerviran samo za djecu, jer i odrasli mogu istovremeno raditi, slušati glazbu i tijekom radnog vremena 30-40 puta provjeriti e-mail ili Facebook profil.


Gotovo da je došlo vrijeme u kojem oni koji ne mogu istovremeno sve navedeno pratiti, jednostavno zaostaju.



Umreženi preko weba


Što djecu vježba da su tako dobri multitaskeri? Možda je to umreženost preko interneta. Oni klinci koji često koriste internet zasigurno su svladali vještinu procesuiranja velikog broja informacija u kraćem vremenu. Njihov mozak prilagođava se svakodnevnom bombardiranju informacijama od strane medija te pronalazi nove veze i nove načine na koje ih brzo selektira i procesuira.


Samo za primjer, znanstvenici u Velikoj Britaniji otkrili su da osobe koje često surfaju webom, unutar dvije sekunde odluče hoće li ostati na nekoj web stranici. Isto tako, stranice na kojima su se zadržali duže od dvije sekunde, obično su se pokazale kao sadržajno najbliže onome za čime su korisnici bili u potrazi. Drugim riječima, mozak je u dvije sekunde prepoznao je li neka web stranica sadržajno relevantna njegovom “gazdi” koji je u potrazi za nekim konkretnim sadržajem. Mozak današnjih klinaca također je izvježban da brzinom svjetlosti izdvoji bitno od nebitnog, procijeni važnost neke informacije, zapamti je ili odbaci. To je ujedno i vrlo važna i korisna vještina u ovom digitalnom dobu.



Negativne strane multitaskinga


Ponekad to brzinsko procesuiranje ima svoju cijenu. Kada djeca istovremeno rade više stvari, njihovi mozgovi troše iznimno puno energije u donošenju brzinskih odluka te na reakcije na stimulanse iz okoline, pa ostaje malo mentalnih kapaciteta za procese razumijevanja i pamćenja.


Znanstvenici sa Sveučilišta Cornell to su i dokazali istraživanjem u kojem su podijelili učenike jednog razreda na dvije grupe. Jedan grupa imala je dozvolu biti online tijekom nastave, dok je drugoj grupi to bilo zabranjeno. Prva grupa je u nekoj mjeri koristila internet za pretraživanje informacija koje imaju veze s lekcijom na nastavi, no većina ih se zabavljala pretraživanjem e-mailova, Facebooka, videa i drugih zabavnih sadržaja. Grupa učenika koji nisu tijekom nastave koristili internet pokazala je znatno bolje rezultate u znanju i razumijevanju gradiva koje su netom učili na nastavi. Slične druge studije potvrdile su ove rezultate. Česti prekidi naše osnovne aktivnosti raspršuju naše misli i unazađuju procese pamćenja.



Mozak se fokusira na jednu stvar u jednom trenutku


Svi ljudi mogu simultano raditi neke stvari. Svi možemo žvakati žvakaču gumu dok hodamo, a većina može, primjerice, razgovarati i voziti istovremeno. No kada se izgubimo u nekom nepoznatom dijelu grada, obično gasimo radio i prestajemo s čavrljanjem u autu.


Ukoliko radimo istovremeno dvije aktivnosti, jedna od njih mora nam biti poznata i rutinska. Poznatu aktivnost “odrađujemo” automatski, dok nam je pažnja zapravo na onoj drugoj, manje poznatoj. Ukoliko obje zatjevaju našu pažnju, dolazimo u nevolju.


Kad radnu memoriju preplavimo informacijama, mozak se teško fokusira i to je doista problem. Mozgovi današnjih generacija djece imaju puno iskustva u brzim i površnim trenucima pažnje, po cijenu kržljanja dubljeg, kreativnog i fokusiranog razmišljanja. Živimo u informacijsko doba, a naši mozgovi još uvijek nisu za to do kraja redizajnirani.


Kada neka aktivnost zahtijeva koncentraciju, mozgu treba dozvoliti da se bavi samo njome. Pa kada sljedeći put uhvatite da dijete piše zadaću uz upaljeni TV, mobitel i računalo istovremeno, pokušajte sve svesti samo na zadaću.



Što roditelji mogu učiniti?


Ukoliko želite da vaše dijete uz brzo selektiranje i procesuiranje nevažnih informacija nauči svoj mozak kako dubinski razmišljati, kako se koncentrirati i fokusirati, pokušajte sa sljedećim:


– Objasnite djetetu da je njegov ili njezin mozak kao snop svijetla reflektora. Može biti usmjeren samo na jednu stvar “kak spada” u isto vrijeme. Pokušajte svoje argumente potkrijepiti i nekim člancima i primjerima na tu temu.
– Ohrabrite dijete da učenje započne opuštanjem i fokusiranjem pažnje na zadatak koji ga čeka. Ovdje može pomoći i raspored zaduženja u kojem će se zadaća svaki dan pisati u isto vrijeme. Iako joj se često snažno opiru, djeca zapravo vole i trebaju rutinu.
– Mjesto na kojem dijete uči i piše zadaće neka bude bez digitalnih uređaja i drugih stvari koje odvlače pažnju. Kada se otvori knjiga, gase se TV, mobitel i računalo.
– Nakon učenja i pisanja zadaće, dozvolite djetetu da pogleda jesu li stigle kakve poruke na e-mail ili mobitel.
– Ukoliko je djetetu potreban internet za pisanje zadaće, naučite dijete kako pretraživati i koristiti izvore na internetu, a kako se ne bi pogubilo u moru informacija.
– Bit će potrebno neko vrijeme da dijete razvije naviku smirenog, koncentriranog i fokusiranog učenja. Trebat će mu vremena da se prilagodi, pa ne odustajte odmah na početku ukoliko pruži otpor ili mu ne uspije od prve.
– Postavite granicu primjerenu djetetovoj dobi kada određujete koliko će se vremena koncentrirano učiti tijekom dana. Normalno je da 8-godišnjak ne može sjediti dva sata fokusirano ispred knjige. Imajte na umu da školski sat s razlogom traje 45 minuta.
– Uspostavite pravilo u vašem domu prema kojem se u neko doba navečer gase svi uređaji uključujući i mobitel. Mnoga djeca tijekom noći dobivaju SMS poruke koje ih bude i remete im potreban odmor i san. No, tog pravila trebaju se pridržavati svi. I roditelji i djeca. Mobiteli nisu poželjni ni za stolom dok obitelj zajedno jede. Provedite to vrijeme radije u međusobnoj komunikaciji.