Matematika je relativno težak predmet za neku djecu, ali je dobro poznavanje osnova matematike važno za budući uspjeh u mnogobrojnim zanimanjima. Sposobnost baratanja količinama i brojevima ugrađena je funkcija ljudskog mozga. Svako dijete ne može postati matematičar, ali svako dijete koje je sposobno smisleno čitati, u stanju je usvojiti osnove aritmetike, zbrajanje, oduzimanje itd. Učenje matematike ponekad može biti veoma frustrirajuće za dijete, ali i za roditelje.

Istraživanja su jasno pokazala da djetetov uspjeh ili neuspjeh u školi umnogome ovisi o učenju kod kuće i o tome u kojoj su mjeri roditelji uključeni u proces djetetova školovanja. Nije dovoljno samo prepustiti dijete školi i čekati da se jednoga dana vrati adekvatno obrazovano. Svaki roditelj trebao bi aktivno sudjelovati  u učenju, razvoju i postignućima svoje djece. Današnje obrazovanje ne jamči da će djeca podučavati učitelj koji je verziran u predavanju matematike. U većini škola postoje kvalificirani nastavnici matematike, ali još uvijek postoje škole u kojima podučavatelj nije dovoljno kvalificiran ili nije zainteresiran za podučavanje.

Međutim, učenje svakog školskog predmeta može postati zanimljivo ako mu ispravno pristupimo. To se odnosi i na matematiku. Važno je ustrajati, završiti zadatak, imati osjećaj da to stvarno možemo jer na tome se temelji uspjeh. Najvažnije pravilo za pomaganje djetetu u matematici je da i roditelj i dijete trebaju pristupiti učenju radosno, shvaćajući da matematika može postati dječjom igrom. Matematikom se treba baviti zbog nagrade, a ne zbog kazne.

Igre i njihova uloga u učenju matematike

Jedna od svakako najvažnijih igara za učenje matematike su strukturirane igre prema pravilima. U tim igrama, dijete uči slijediti upute u nizu, neposredno razvijaju predmatematičke i pomoćne vještine, matematičko i prostorno mišljenje, učvršćuje naučene matematičke koncepte, postupke i činjenice. U edukativnim igrama trebaju sudjelovati i roditelji koji se nerijetko pitaju ” Što mogu učiniti da pomognem svojem djetetu u učenju matematike?” Prije svega, potrebno je stvoriti kod kuće pozitivnu matematičku kulturu. Ona uključuje razvijanje mišljenja i predmatematičkih vještina. Razvijanje predmatematičkih vještina se prirodno događa u okruženju koje je obogaćeno konkretnim, manipulativnim materijalima kao što su igračke, igre i drugi didaktički materijal u školi i kod kuće.

Igre i igračke za razvijanje predmatematičkih i pomoćnih vještina imaju određene karakteristike: 

  • igra treba zahtijevati primjenu određenih strategija.
  • trajanje igre treba trajati u prosjeku 15-20 minuta, tako da je dijete u stanju doživjeti kraj igre.
  • igre trebaju posredno ili neposredno razvijati predmatematičke vještine. Dok istraživačke kompjutorske igre odgovaraju tom cilju, tzv. igre spretnosti (npr. pucanje ili utrkivanje) ne odgovaraju. Primjerice, didaktička igra Master Mind je odlično sredstvo za razvijanje vještine prepoznavanja obrazaca i deduktivnog mišljenja u djece.
  • redovne diskusije na temu igara su veoma korisne za djecu. U njima uče razmišljati, planirati, postavljati pitanja i procjenjivati odgovore. Razmišljanje je srž učenja matematike. Razgovori s roditeljima o strategijama zajedničkog učenja pripremaju dijete za matematičko razmišljanje u školi.

Popis igara putem kojih dijete razvija predmatematičke i pomoćne vještine:

  • igre s kartama (prepoznavanje obrazaca, aritmetičke činjenice)
  • domino (vizualno grupiranje, prepoznavanje obrazaca, aritmetičke radnje)
  • bingo (prepoznavanje brojeva)
  • potapanje brodova (logičko razmišljanje, prostorna orijentacija)
  • monopoly (praćenje slijeda pravila, prostorna orijentacija, računske radnje, planiranje)