Ništa ne aktivira moždane stanice tako snažno kao glazba, slažu se neurolozi i muzikoterapeuti. Zabilježeni su brojni slučajevi pacijenata s Parkinsonovom bolešću, Tourettovim sindromom i autizmom koji su pod utjecajem glazbe, doživljeli poboljšanje bolesti i napredak u psihosocijalnom razvoju.

Terapija glazbom koristi se kod niza bolesti i poremećaja, a najviše je rezultata dala kod osoba s povredama glave i mozga, djece s poremećajima autističnog spektra te kod starijih osoba oboljelih od Alzheimera.

Muzikoterapija se pokazala uspješnom i kod djece s poremećajem pažnje zato što glazba jača pažnju i fokus, smanjuje hiperaktivnost djeteta i osnažuje socijalne vještine.

Glazba daje strukturu

Glazba je ritam, a ritam je čista struktura. Struktura pomaže djeci s poremećajem pažnje da se fokusiraju i usmjere na određenu aktivnost. Glazba se događa u nekom vremenskom razdoblju te ima jasan početak, vrhunac i kraj što djeci s poremećajem pažnje pomaže u planiranju, sudjelovanju i reagiranju na podražaj.

Pomaže u regulaciji pažnje, motivacije i memorije

Istraživanja pokazuju da ugodna glazba povećava razinu dopamina u mozgu. Ovaj je neurotransmiter odgovoran za regulaciju pažnje, motivacije i radne memorije, a manjka ga kod osoba s poremećajem pažnje. Cilj je muzikoterapije ojačati manje aktivna područja u mozgu djece koja se bore s nedostatkom pažnje.

Glazba pomaže u socijalizaciji

Kada razmišljamo o orkestru, jasno nam je da bez samo jednog instrumenta, zvuk ne bi bio jednak. Svaki je instrument potreban kako bi se izvela skladba. Upravo je to karika koja nedostaje djeci s manjkom pažnje.

Često su nestrpljivi i fokusirani na svoje potrebe, a razmišljajući o glazbi kao o skupu instrumenata, tonova i melodija, djeca mogu uočiti važnost skupine, grupnog rada i međusobnog osluškivanja.