U svakodnevnom učenju mališana kako zavezati cipele, kako navući odjeću, kako oprati zube, kako ide abeceda i drugim praktičnim stvarima, ponekad zaboravimo da su, primjerice, 5-godišnjaci dovoljno stari da počnu učiti kako biti pristojan prema odraslima i vršnjacima.

Štoviše, dob od 3 do 5 godina idealna je za učenje bon-tona, dobrih i pristojnih navika, jer su tada djeca najreceptivnija, najviše upijaju i uče po modelu, odnosno roditeljskom uzoru. Nije baš ugodna spoznaja da je dijete pristojno samo prema mami i tati, a prema drugima uporno pokazuje nepristojnost. Neka se više ne ponavljaju situacije u kojima vaš mališan ne želi razgovarati s bakom na telefon, ili ne želi pozdraviti susjedu ili odbija pričati za stolom kada ga gosti nešto pitaju.

Kada dijete odbija voditi pristojan razgovor s odraslima, često ga se opravdava da je sramežljivo. No stručnjaci tvrde da je sposobnost vođenja razgvora s odraslima vrlo važna i vrijedna socijalna vještina koja će djeci koristiti u budućnosti kod stvaranja prijateljstva i kontakata, a zasigurno će zadobiti i više simpatija kod učitelja.

Osim “hvala”, “molim te”, “izvoliš” i “oprosti”, sa 6 godina dijete bi se trebalo znati predstaviti, znati uspostaviti kontakt očima, trebalo bi znati pozdraviti, pa čak i pružiti ruku.


Ostale lekcije o pristojnosti


Budite im dobar primjer po kojem će učiti kako biti kulturan i pristojan. Kada ga nešto trebate recite djetetu “molim te” ili pak “hvala” kada nešto učini za vas.

Istaknite sve pristojne geste iz okoline. Ako netko pokaže lijepo ponašanje, ne propustite svog mališana zapitati “Zar to nije bilo lijepo i pristojno?”. Isto tako pohvalite svaku pristojnu gestu kod vašeg klinca. Time ga potičete na ponavljanje tih dobrih navika.

Naučite ga kako pristojno razgovarati na telefon. Koristite igračku telefon za učenje. Kada dijete svlada osnove i smatrate da je dovoljno pristojno za javljanje na pravi telefon, napišite mu pokraj telefona papirić s podsjetnikom. Važno je da dijete ne viče, šuti ili poklapa slušalicu, što je vrlo neugodno za osobu koja zove, već da pozdravi sugovornika, zamoli ga da pričeka dok vam nosi slušalicu i da nikako ne govori “da mame i tate nema doma”, već da se ne mogu javiti, s molbom da osoba nazove kasnije.

Kako biti dobar gost ili dobar domaćin također spada u učenje dobrog ponašanja. Za početak naučite dijete da kaže “Hvala što ste me pozvali kod sebe” ili “Bilo mi je lijepo kod vas” ili “Drago mi je što ste došli”.

Zadirkivanje nije ugodno i vrijeđa osjećaje drugi ljudi. To je vrlo važna lekcija koju možete i na vlastitom primjeru pokazati na način da ne ismijavate druge pred djecom, da se ne smijete vicevima o Ciganima, Bosancima, Slovenima i tome slično. Ako je vaše dijete predmet zadirkivanja, naučite ga da ne uzvraća istom mjerom, već da se okrene vršnjacima koji su pristojni.

Udaranje drugih vršnjaka u srdžbi još je jedan problem koji se često javlja. Predložite mališanu da svaki puta kada osjeti ljutnju neka 10 puta pljesne ručicama sa nekom zabavnom brojalicom kao što je primjerice jedna surla slonića, dvije surle slonića, tri surle…

Nemojte se ljutiti na nepristojno ponašanje djeteta već mu pokušajte objasniti zašto to nije dobro. Isto tako, neka lekcije o pristojnosti budu u skladu s razvojnom dobi djeteta. Teško je dijete naučiti da kaže “molim malo mlijeka” kad još ni samo ne zna artikulirati svoje želje. Ako je dijete sramežljivo, dajte mu vremena da se otvori prema nepoznatima i odraslima.