Pred nama je 26. Svjetski tjedan dojenja koji se obilježava od 1. do 7. kolovoza. Uoči samog početka, UNICEF Hrvatska predstavio je izvješće o navikama dojenja u Hrvatskoj, koje je ove godine donijelo prilično zadovoljavajuće rezultate. Hrvatska tako na državnoj razini postiže odlične rezultate u zaštiti, promicanju i uspostavi dojenja, koji se često navode kao pozitivan primjer svugdje u svijetu. Međutim, sada je glavni izazov postojeće rezultate zadržati na toj razini, o čemu su govorili stručnjaci iz ovog područja koji su rezultate i službeno predstavili javnosti.

Hrvatska rodilišta – prijatelji djece

Od ove godine sva hrvatska rodilišta nose titulu „Rodilišta – prijatelji djece“, što Hrvatsku svrstava među zemlje s najvišim standardima po pitanju dojenja. Ovaj je program postigao to da dijete odmah nakon poroda provede barem 24 sata neprekidno uz majku te se na samom početku života mališana postigne veza i započne prirodno dojenje. Prijašnjih godina praksa je bila upravo suprotna – djecu i majke odvajalo se odmah po završetku poroda kako bi se „odmorili“, što se pokazalo pogrešnim ističe prof. dr. sc. Josip Grgurić, koordinator ovog programa. Ženama je sada također omogućeno da s djecom koja su prijevremeno rođena provode većinu vremena na intenzivnoj njezi, budući da svi vodeći pedijatri ističu kako dojenje, kao i kontakt majke i djeteta „kožom na kožu“ ubrzava proces oporavka mališana. Stoga ne čudi kako je dojenje od prvog dana najvažnija stavka normalnog razvoja djeteta i njegovog povezivanja s majkom. No, koliki je broj žena u Hrvatskoj zaista svjestan njegove važnosti?

Broj dojene djece nakon nekoliko mjeseci – opada

Unatoč prepoznavanju važnosti dojenja, broj dojene djece na razini Hrvatske opada nakon tek nekoliko mjeseci života. Dok nakon samog poroda 80% majki doji svoje dijete, u prvih šest mjeseci ovaj broj pada na 58%, dok je dulje od šest mjeseci dojeno tek 19% djece, pokazalo je istraživanje. Stoga ne čudi kako inicijativa velike napore ulaže upravo u održavanje standarda dojenja kroz Nacionalni program za zaštitu i promicanje dojenja.

Dr. Grgurić ističe kako velik dio problema leži u činjenici da su nadomjesci za mlijeko danas široko rasprostranjeni i lako dostupni, te majke ponekad bez razmišljanja prebacuju prehranu svog mališana na takvu vrstu mlijeka, koje u principu nije prirodno i ne može štititi dijete od različitih infekcija i autoimunih bolesti kao što to majčino može. Trenutno se, stoga, radi na usklađivanju s Međunarodnim pravilnikom za reklamiranje nadomjestaka majčinog mlijeka te snažniju podršku zajednice u promociji dojenja.

Obećavajući rezultati

Iako prostora za napredak uvijek ima, stručnjaci su zadovoljni rezultatima koje je do sada ova inicijativa polučila. To najbolje dokazuje podatak kako je prije dvadesetak godina u Hrvatskoj u prva dva mjeseca života bilo dojeno 56% novorođenčadi, dok ovogodišnje istraživanje pokazuje brojku od čak 91 – 95% dojene djece. Đurđica Ivković, zamjenica predstojnice ureda UNICEF-a u Hrvatskoj, kao prioritete za budućnost istaknula je ulaganje u poboljšanje uvjeta i kvalitete skrbi za majke i djecu u rodilištima, stručnu podršku majkama te stvaranje okruženja koje podržava dojenje. Ohrabrujući je podatak i kako je trenutno 98% mladih majki u Hrvatskoj obuhvaćeno patronažnom službom u prvom mjesecu djetetova života, što je jedan od preduvjeta da se svakoj majki ukaže na važnost dojenja.

Promocija dojenja kao ključ zdravlja novorođenčadi

Dojenje predstavlja najprirodniji i najzdraviji način ishrane djeteta u prvim mjesecima života. Majčino mlijeko posebno je prilagođeno za svakog mališana, te ga aktivno štiti od mogućih razvoja bolesti i jača imunitet od prvog dana. Podrška dojenju isto tako izravno utječe i na zdravlje majki te smanjuje troškove zdravstvenog sustava. Stoga ne čudi kako se i na globalnoj razini sve veći napori raznih udruga usmjeravaju upravo zaštiti i održivosti standarda dojenja.