Struka je složna u stavu da je majčino mlijeko najbolja hrana za bebe. Posljednjih desetljeća mediji taj stav sve glasnije prenose i utječu na javno mišljenje koje je najvećim dijelom na strani dojenja. Upravo obilježavamo međunarodni tjedan dojenja (1. do 7. kolovoza), a mi vam na jednom mjestu donosimo sve prednosti dojenja za zdravlje, razvoj i dobrobit beba, njihovih mama i društva općenito.

Novorođenče je krhko malo biće vrlo podložno raznim oboljenjima, djelomično zato što njegov ili njezin organizam još uvijek nije u potpunosti razvijen. Stoga su im potrebne adekvatna prehrana i njega. Nadomjesne formule uspijevaju oponašati neke nutritivne komponente majčina mlijeka, ali jednostavno ne mogu u potpunosti imitirati raznolikost nutritivnih elemenata i tvari koje sadrži majčino mlijeko i koje se konstantno mijenjaju prema potrebama bebe.

U nekim dijelovima svijeta, dojenje je dugo bilo podcjenjivano i još uvijek se ponegdje treba boriti sa snažnim reklamnim kampanjama proizvođača nadomjesnih formula za bebe. Naravno, postoje slučajevi u kojima majke po savjetu liječnika i zbog dobrobiti djeteta ne mogu dojiti, iako bi to željele, što nikako ne treba osuđivati. Za sve one koje to mogu, dojenje je najbolja opcija. Priroda je znala što radi kada je kao prvu hranu za bebe odredila majčino mlijeko. Zašto? Pročitajte u nastavku članka.

Dojenje štiti bebu za cijeli život

– Prednosti majčina mlijeka nadilaze osnovnu prehranu. Osim što je bogato svim hranjivim tvarima i vitaminima koje beba u najmanje prvih šest mjeseci treba, ono je puno elemenata koji štite bebu od niza bolesti.

– Kolostrum ili prvo majčino mlijeko je tekuće zlato. Bogato je nutrijentima i antitijelima koji štite i jačaju imunitet vaše bebe. Iako beba kod hranjenja popije samo malu količinu kolostruma u prvim danima života, ona dobiva sve što joj je potrebno za daljnji napredak. Kolostrum sadrži tzv. sekrecijski imunoglobulin A (IgA) koji se u nešto manjim koncentracijama nalazi i kasnije u mlijeku, a djeluje tako da stvara zaštitu protiv virusa i bakterija. Imunoglobulin stvara zaštitni sloj na membranama sluznice u crijevima, nosu i grlu bebe.

– Mlijeko mame specifično je “krojeno” za njezinu bebu. Mamin organizam reagira na viruse i bakterije u vlastitu tijelu i stvara Imunoglobulin A koji je specifičan upravo za te određene viruse i bakterije. Drugim riječima, mama bebu izlaže virusima i bakterijama koje sama nosi, ali joj istovremeno daje potrebnu zaštitu da se bebica od njih obrani. 

– Tri ili pet dana nakon poroda, kolostrum se mijenja u tzv. zrelo mlijeko koje sadrži idealnu količinu masnoća, šećera, vode, enzima i proteina koji također pomažu bebi u rastu i razvoju. Iako je rijeđe od kolostruma, zrelo mlijeko daje bebi optimalnu količinu nutrijenata i antitijela koju beba treba.

– Majčino mlijeko beba lakše probavlja od formule, jer je njezin probavni sustav napravljen upravo za tu dragocjenu tekućinu. To je osobito važno kod prijevremeno rođenih beba. Naime, probavni sustav kod beba još uvijek nije u potpunosti razvijen, pa se teže prilagođava proteinima iz nadomjesnih formula koji su u najvećem dijelu izolirani iz kravljeg mlijeka.

– Dojene bebe imaju i manje alergijskih reakcija. Stručnjaci smatraju da Imunoglobulin A (dostupan samo u majčinu mlijeku) stvara zaštitni sloj u bebinim crijevima. Ukoliko on ne postoji ili nije dobro formiran (tj. ako beba nije dojena), može doći do upale zbog koje stjenke crijeva oslabljuju i propuštaju neprobavljene proteine kravljeg mlijeka iz formule. Oni, pak, izazivaju alergijske reakcije i druge probavne probleme.

– Stanice, hormoni i antitijela u majčinu mlijeku štite bebu protiv raznih bolesti. Ta zaštita je jedinstvena i unatoč sve naprednijim formulama, one još uvijek ne pogađaju taj jedinstveni kemijski miks. Među oboljenjima koje će morati ustuknutu kod dojenih beba su: infekcije uha, proljev, infekcije donjih dišnih puteva, prehlade, meningitis, alergije i grčevi. Ako se i pojave, manje su ozbiljne i beba ih brže prevlada. Dojenje umanjuje i rizik od Sindrom iznenadne dojenačke smrti. Studija američkog Nacionalnog instituta za znanosti o zdravlju i okolišu dokazala je da su dojene bebe općenito pod 20% manjim rizikom umiranja između 1. i 12. mjeseca života.

– Benefiti dojenja traju puno duže od same faze dojenja. Mnoga istraživanja dokazala su da bebe koje su dojene, kasnije u životu manje obolijevaju od sljedećih bolesti: astme, dijabetesa, infekcija dišnog sustava, karijesa, dermatitisa, upalnih bolesti crijeva, dječje leukemije i nekih drugih oblika raka. Znanost još uvijek nije rasvijetlila kako to točno majčino mlijeko dugoročno štiti dijete od nekih oblika karcinoma, ali sumnja se da glavnu ulogu u svemu imaju upravo antitijela koja putem mlijeka djeca preuzimaju u svoj organizam i koji štite njihov imunološki sustav na duge staze.

– Dojena djeca rijeđe su pretila što ih štiti od mnogih drugih bolesti, posebno kardiovaskularnih. To vjerojatno ima veze i s navikama i rutinom koju dojene bebe od prvog dana usvajaju: jedu onoliko koliko im treba, odnosno dok ne zadovolje glad. Osim toga, stručnjaci smatraju da kasnije u odrasloj dobi njihovu normalnu težinu regulira leptin koji su dobili iz majčina mlijeka, a za koji se vjeruje da regulira osjećaj gladi i razine masnoća u organizmu. Dojene bebe ravnomjernije dobivaju na težini i unose manje inzulina od beba hranjenih nadomjesnim formulama (inzulin stimulira nakupljanje masnoća).

– Neke studije potvrdile su da dojena djeca imaju naprednije kognitivne sposobnosti i viši kvocijent inteligencije. Isto tako, dojeni mališani pokazivali su u dobi od pet godina bolje vještine govora i bogatiji vokabular.

– Tijekom dojenja beba s majkom uspostavlja emotivnu vezu koja je ne čini samo sretnom i zadovoljnom malom buhtlicom, već osjećaj sigurnosti i voljenosti pomaže u razvoju bebina mozga i općeg napredovanja – kako mentalnog, tako i fizičkog.

– Dojena djeca kasnije imaju i manje problema u ponašanju. To znači da se lakše i brže socijaliziraju, zreliji su, asertivniji i sigurniji u sebe.

Majke također profitiraju od dojenja

– Prije svega, dojenje nam jednostavno olakšava život. Kad jednom beba prihvati dojenje i kada s njome uđemo u rutinu hranjenja, ono postaje zdravija, brža, jednostavnija i bebama najfinija opcija. Ne treba razmišljati o sterilizacijama bočica, o mjerenju količina, temperaturi pa je dojenje itekako praktičnije, posebno kada smo u pokretu.

– Dojenje štedi novac. Osim što možemo zaboraviti na kupovanje formula, vjerojatno je da ćemo manje potrošiti i na lijekove, jer će beba biti zdravija i imati jači imunitet.

– Dojenje stvara posebnu vezu između mame i bebe. Bebe se osjećaju zaštićenijima, sigurnijima, ugodno im je i toplo, a zbog svega će i bolje napredovati u svakom smislu. Majke itekako iz tog odnosa profitiraju, jer kada držimo svoju ljubav u naručju i gledamo ju kako fino mljacka, zapravo uživamo u trenutku za sebe, u smirenom, opuštenom i tihom okruženju koje pozitivno djeluje na našu psihu i emocije. A kada su naša psiha i emocije u ravnoteži, to osjeća i beba.

– Kontakt koža-na-kožu može potaknuti pojačano izlučivanje oksitocina kod mame. Upravo taj hormon pomaže u protoku i lučenju mlijeka te smiruje mamu. Oksitocin često nazivaju, ne bez povoda, hormonom ljubavi. On također pomaže u kontrakciji maternice, što znači i manje krvarenja nakon poroda.

– Dojenje je dobro i za mamino zdravlje. Mnoge studije su pokazale da dojenje kod majke smanjuje rizik od obolijevanja od sljedećih bolesti: dijabetesa tipa 2, osteoporoze, raka dojke, raka jajnika i postporođajne depresije.
Stručnjaci još uvijek proučavaju utjecaj dojenja i smanjenje kilograma nakon porođaja. Iako je potrebno još proučavanja kako bi se utvrdila neposredna veza, čini se kako mame koje doje lakše skidaju nakupljene kilice i brže dolje zacjeljuju nakon poroda.

– Među praktične prednosti dojenja za majku spada i činjenica da nakon povratka na posao, mame manje izbivaju s posla zbog rijeđih oboljenja kod dojenih beba.

Dojenje pridonosi boljitku cjelokupnog društva

– Čitave nacije osjećaju benefit dojenja svojih majki. Nedavno istraživanje pokazalo je da ako je 90% djece u obiteljima dojeno barem 6 mjeseci, nacija bilježi oko 1000 dojenačkih smrti manje. Samo u SAD-u smanjili bi se godišnji troškovi medicinske skrbi za 13 milijardi dolara kada bi sva djeca bila dojena. Kao što smo već spomenuli, dojeni mališani u prosjeku trebaju manje posjeta liječniku, manje lijekova i manje hospitalizacja.

– Dojenje također pridonosi boljoj radnoj produktivnosti, jer majke koje su dojile (ili još uvijek doje) svoju djecu, manje izbivaju s posla kako bi brinule o bolesnom djetetu.

– Dojenje je također bolja opcija i za naš okoliš. Obitelji odbacuju puno manje plastike i smeća, kada se beba prehranjuje majčinim mlijekom.

Studija o prednostima dojenja ima na stotine. Gotovo svakog mjeseca saznajemo neke nove začuđujuće detalje koji gotovo u sto posto slučajeva idu u prilog majčinu mlijeku. Doista se radi o tekućem zlatu čije je najveće bogatstvo dugoročno zdravlje naše djece.