Na radionici nazvanoj “Praktični savjeti za prehranu beba i djece” održanoj u Varaždinu u organizaciji Makronove, majke su imale priliku postaviti pitanja vezana uz prehranu mališana s naglaskom na pitanja o nadohrani beba i neka uvriježena vjerovanja o prehrani beba koja lagano padaju u vodu. Naime, sve više majki okreće se kuhanju prirodnih i cjelovitih namirnica te pripremi obroka koji potpunije i bolje zadovoljavaju sve bebine nutritivne potrebe.

Odgovore na pitanja kroz radionicu je dala Jadranka Boban Pejić, stručnjakinja i apsolutni autoritet na području prirodne prehrane i zdravih stilova življenja, osnivačica makrobiotike u Hrvatskoj i autorica knjige “Za bebe i djecu – Cjelovita i organska prehrana od trudnoće do školske dobi”.


Jadranka Boban Pejić i sama je majka dvoje djece koje je othranila na načelima makrobiotičke prehrane i prirodnim, organskim namirnicama. Do sada joj se pridružilo na tisuće majki diljem Hrvatske, no ipak priznaje kako je teško odustati od konvencionalne i tradicionalne prehrane. Ukoliko djecu hranimo po makrobiotičkim ili vegetarijanskim principima, zapravo smo u manjini. Osim toga, većina nas živi u okruženju koje često osuđuje i ne razumije zbog čega se u prehrani djeteta odustaje od, primjerice, mlijeka i mliječnih proizvoda, industrijski proizvedenog mesa ili pak rafiniranog šećera. Isto tako, informacije na Internetu su kontradiktorne, često neozbiljne i neutemeljene.


A činjenica je da su djeca sve boležljivija, da u sve većem broju obolijevaju od alergija, dermatitisa i raznih bolesti koje su prije bile rezervirane samo za odrasle (dijabetes, pretilost, visok krvni tlak i slično). Uzrok tome djelomično je i nemogućnost organizma da se obrani, a uzroke slabog imuniteta prije svega treba tražiti u lošoj prehrani i nedovoljnoj brizi za zdravlje.


Ukoliko ste i vi majka koja želi od početka, već kroz nadohranu bebe, uvesti u njezinu prehranu cjelovite i prirodne namirnice te usaditi djetetu zdrave prehrambene navike, pročitajte ovaj pregled pitanja koji muče i druge majke, a na koje je vrlo konkretne odgovore dala gospođa Boban Pejić. I imajte na umu da ukoliko ste zbunjeni i nesigurni što učinit, u tome niste sama. Sve mame malih beba zapravo imaju slična pitanja i nedoumice.


*  *  *


Svoju bebu počela sam nadohranjivati voćnim kašicama i sada ne želi povrće niti žitarice, jer joj, prepostavljam, ništa nije tako fino i slatko. Gdje sam pogriješila i kako treba uvoditi namirnice kod nadohrane?


J. Boban Pejić: Iako polagano od toga odustaju, većina pedijatra i dalje savjetuje da se nadohrana započne s voćem. Voće kao prva hrana većini beba je fina, lagana je, slatka i osvježavajuća, ali ono ne sadrži hranjive sastojke koje beba treba. Voće ima vitamina i jednostavnih šećera, ali to nije dovoljno. Beba treba i minerale, balastne tvari i slično.
Moja preporuka je da prva hrana koja se uvodi budu žitarice. najbolji izbor bio bi smeđa riža. Na tisuće djece u Hrvatskoj u posljednjih je 25 godina odraslo na žitaricama i u takvim kašicama nema apsolutno ničega što bi bebi moglo naštetiti. Sljedeće što preporučam je slatkasto povrće i to jedna po jedna vrsta. Ono može biti pripremljeno kao juhica ili kašica. Tek nakon toga uvodi se voće, jer je ono zapravo desert. Ono je vitaminska poslastica, užina i u prehrani odraslih. Kod beba ne bi trebalo biti drugačije.


Kako skuhati žitarice za kašicu?


J. Boban Pejić: Žitarice trebaju biti dobro skuhane i propasirane kako bi se eliminirala ovojnica. Beba zapravo jede sluzastu masu u kojoj ipak ostaje hranjiva klica bogata mineralima, balastnim tvarima, vitaminima… Kuhanu kašicu od cjelovitih žitarica možete zasladiti s malo rižinog slada. Imajte na umu da žitarica svoju puninu i kvalitetu zadržava 24 sata nakon kuhanja, a nakon toga bilo bi možda bolje skuhati novu. Zato kuhajte manje količine.


Koliko je hranjiva bijela riža?


J. Boban Pejić: Bijela, rafinirana riža nema hranjive sastojke poput primjerice smeđe riže i možda nije najbolji izbor kada birate žitarice.


Moja beba jednostavno odbija okuse nekih novih namirnica. Što da učinim?


J. Boban Pejić: To je normalno. Bebin organizam na svaku se namirnicu treba priviknuti. U prehrani djece općenito, treba biti strpljiv, a namirnice treba uvoditi postepeno. Pri tome mislim i na pojedine grupe hrane, ali i namirnice unutar iste grupe. Proučavajte kako beba reagira, nemojte je uspoređivati s drugima, jer svaka je beba posebna. Ukoliko dijete uporno odbija neku namirnicu, ne treba na njoj inzistirati. Pričekajte neko vrijeme, pa pokušajte ponovno.


Je li griz zdrav?


J. Boban Pejić: Sve su namirnice ok ukoliko dijete jede jedan široki korpus namirnica. Za griz kažemo da lijepi crijeva. On stvara dodatnu sluz u organizmu djeteta i na neki način opterećuje probavu (povišenu razinu sluzi u organizmu primjetit ćete ukoliko dijete ima stalno šmrcav, sluzav nosić ili ne može kakiti jer je zatvoreno). Griz i palenta se ponašaju kao brašno, koje također ne može biti zamjena za cjelovitu žitaricu.
No, griz je ok kao nadopuna prehrani ili kao pomagač kod pripreme nekih drugih jela (palačinka, kolača).
Baza bebine prehrane moraju biti cjelovite žitarice i povrće, a voće, griz, palenta, pahuljice, samo su nadopuna.


Ima li smisla djecu hraniti zdravo, kad će kad tad doći u jaslice ili vrtić i upoznati hrenovke, bijeli kruh, bombone i slično, pa sav naš trud u sekundi može pasti u vodu?


J. Boban Pejić: Naravno. Djetetu od malena treba usaditi zdrave prehrambene navike. Osjetne stanice na jeziku naviknut će se na svaki okus s kojim upoznate dijete. Ukoliko zdrave namirnice počnete uvoditi tek kada je u pubertetu, teško ćete dijete pridobiti na te nepoznate i nove okuse. Bez obzira na kasnije eksperimentiranje i “nezdravu” hranu koju će probati na dječjim rođendanima, kod bake i dede, u vrtiću ili školi, kad tad će se vratiti okusima iz djetinjstva koji su zabilježeni na staničnoj razini. 


Što učiniti kada beba ima zatvor?
 
J. Boban Pejić: Skuhajte joj juhicu od povrća.


Kako začiniti bebine obroke?


J. Boban Pejić: Kada bebi radite hranu, nemojte se povoditi za svojim okusima. Bebini obroci trebaju imati što manje začina, a obroci neka budu što jednostavniji. Kombinirajte, ali neka u osnovi sve bude jednostavno.


Kada uvoditi mahunarke u prehranu beba?


J. Boban Pejić: Oko 10. ili 11. mjeseca.


Moja okolina ne slaže se s time što djetetu ne dajem mlijeko. Kako da se postavim?


J. Boban Pejić: Okolina će najviše reagirati na pitanje mliječnih proizvoda. Kod nas se većini ljudi čini nevjerojatno da neko dijete ne pije mlijeko ili nije odraslo na mlijeku. No činjenica je da u mlijeku nema ničeg što ima veze s kravom niti ništa što djetetu treba ili se ne bi moglo dobiti kroz zdravije namirnice. Kad su članovi obitelji i prijatelji u pitanju, u svemu treba naći ravnotežu i pomiriti se sa sredinom koja nudi neka druga načela.


Što dati djetetu osim kašica i kada?


J. Boban Pejić: Djeca većinom do 1,5 godine jedu na žlicu i mekano, ali mogu se do tada ubaciti i neki komadići koje će papati prstićima (npr. namaz na zdravom kruhu). Do tada bi djetetu već trebalo ukinuti i bočicu, jer je probavni sustav s 18 mjeseci formiran te treba početi raditi odmak od zadnjeg pojedenog obroka i večernjeg spavanja. Takve i sve druge promjene idealno je raditi kada ste na godišnjem. Ako dijete nikad nije ni bilo na bočici, već je dojeno, bočicu ne treba ni uvoditi kod nadohrane, već odmah prijeđite na početak hranjenja. Kod odvikavanje od bočice, dobra zamjena može biti juhica. Topla je i tekuća te će zadovoljiti naviku.


Što je najbolje za žeđ kod beba i djece?


J. Boban Pejić: Voda. Gazirani sokovi nikako, a voćni koncentrati isto nisu preporučljivi. U jednoj čaši soka, nalazi se koncentrirana energija npr. pet naranči. A dijete ne bi moglo to odjednom pojesti.


Moje dijete ne želi jesti gotovo ništa zdravo. Što da radim?


J. Boban Pejić: Morate imati čvrst stav i odlučnost te biti strpljivi. Na području hrane obično se javljaju i prvi problemi s disciplinom. Ukoliko postanete popustljivi, dijete dobiva devizu da manipulira vama. Uz sve to, roditelji trebaju biti model, dobar primjer. Ako tata voli jednu vrstu hrane, a mama drugu, dijetetu treba ponuditi i jedno i drugo. Trebate paziti što svi zajedno za stolom zapravo radite. Ponekad budite i malo lukavi pa promjenite formu. Istu hranu oblikujte u kuglice ili složite ražnjiće. To često pali. Izvrsno je djecu od najranije dobi i uključiti u pripremu hrane. To se može već od 1. godine s nekakvim jednostavnim aktivnostima. Poanta odgoja nije da mi smišljamo neke aktivnosti za djecu, već da nađemo načina da ih uključimo u naše, one stvarne, životne. Uostalom djeca će uvijek radije pojesti ono što su si sama skuhala, pa čak i ako se radi o novim okusima.


Ne želim da moje dijete jede vrtićku hranu. Malo se je poboljšala, ali svejedno nisam zadovoljna. Kako da se postavim?


J. Boban Pejić: Pokušajte ishoditi dozvolu da s djetetom šaljete u vrtić ili jaslice posebnu hranu. Ukoliko vrtić ili škola kod takvih situacija ne radi problem, kad tad će to zasmetati djetetu. Naime, do puberteta djeca se ne žele razlikovati od svojih vršnjaka. Teško im je objasniti zašto želite da ono bude drugačije. Ipak, treba s djetetom razgovarati i više puta. Treba mu objasniti zašto je to tako.


Kod bake je probao prženo meso i sad hoće samo to, dok ga mi kod kuće uopće ne pripremamo. Problem su i dječji rođendani na kojima ima svega čega doma nema i sve je uvijek finije. što učiniti u takvim situacijama?


J. Boban Pejić: Postavite se na način da je sve dozvoljeno. Neka dijete proba i jede što želi, a potom pratite kako će njegov organizam reagirati. Ako se pojavi negativna reakcija, iskoristite priliku za edukativan razgovor. Ako sve bude u redu, znači da je doista sve u redu. Nemojte se plašiti tih izleta u nezdravu prehranu. Važno je ono kako se vi hranite kod kuće kao obitelj. Jasno razgraničite da vi kod kuće jedete ovako, a da drugi jedu onako. Nemojte biti prstrogi prema baki. Nađite ravnotežu u smislu “sve što baka skuha s ljubavlju za unuka da, ali napolitanke i coca-cola ne”.


Koja je najbolja zamjena za šećer kod djece do 2 godine?


J. Boban Pejić: Rižin slad. Nakon 2. godine super je i agavin sirup. On će biti od velike pomoći i kod pečenja kolača. daje slatki okus, ali ne pokriva druge okuse, npr. voća, orašastih plodova i slično. Med je dobar, ali je težak i nije dobar za biskvite.


Po čemu mogu znati da moja beba jede zdravo tj. da je zdrava?


J. Boban Pejić: Tri su osnovna pokazatelja: stolica, apetit i aktivnost (tj. spremnost na spavanje, odmaranje). Ukoliko je bebina stolica formirana, žučkasto-smećkasta i umjerenog mirisa, znači da je beba zdrava. Ako je stolica mekana, pokušajte smanjiti sokiće i mliječne proizvode. Ako pak je stolica previše kruta, znači da dijete jede previše soli, previše brašnastog i pečenog.


Za one koji žele znati više:
J. Boban Pejić: “Za bebe i djecu – Cjelovita i organska prehrana od trudnoće do školske dobi”