Jedan od glavnih čimbenika kojim se vodimo pri izboru hrane je njen okus. Svi imamo različite sklonosti za određene vrste hrane, ali tek sada razumijemo da su te sklonosti definirane i da se na iste utjecalo veoma rano u našem životu, za vrijeme dojenja, a čak i prije rođenja.

Naime, već negdje krajem 12. tjedna trudnoće fetus počinje gutati amnionsku tekućinu koja ima okus po hrani koju je majka konzumira pa je tako fetus već od prvog tromjesečja neprestano izložen raznovrsnim mješavinama okusa u različitim koncentracijama. A upravo ta izloženost u najranijoj dobi može imati utjecaj na sklonosti prema okusima kasnije u životu. Studije su, naime, pokazale da izloženost određenom okusu u maternici može rezultirati boljim prihvaćanjem tog okusa u vrijeme dohrane. Kada žena za vrijeme trudnoće, na primjer, konzumira sok od mrkve, to će povećati sklonost dojenčeta prema mrkvi za vrijeme dohrane.1-3

Na isti način kako dospijevaju u placentu, okusi iz hrane, začina i napitaka koje majka proguta ili udahne (npr. duhan) mogu dospjeti i u majčino mlijeko. To znači da su bebe koje su dojene izložene mnogim različitim okusima za vrijeme dojenja, posebice kada je prehrana majke raznovrsna i bogata voćem i povrćem. Za razliku od hrane za dojenčad, majčino mlijeko osigurava potencijalno bogato i raznoliko osjetilno iskustvo za novorođenče, djelomice odražavajući prehrambene navike i kulturu prehrane majke.1,4,5

Slično izloženosti u maternici, izloženost posebnim okusima iz majčina mlijeka potiče prihvaćanje i uživanje u hrani sličnog okusa u vrijeme dohrane. Tako je studija tijekom koje su majke pile sok od mrkve ili vodu 4 dana u tjednu tijekom prva 2 mjeseca dojenja otkrila je da je dojenčad koja je hranjena majčinim mlijekom s okusom mrkve u vrijeme dohrane pokazivala znatno manje negativnih izraza lica kada su jela zobene pahuljice s okusom mrkve u usporedbi s običnim zobenim pahuljicama.6,7

Osim što nakon rođenja i u vrijeme dohrane preferiraju neke okuse, dojenčad se rađa i s prirodnom sklonošću prema slatkom.8 Sa stajališta evolucije, velika je vjerojatnost da su se te percepcije i sklonosti prema slatkim okusima oblikovale iz razloga preživljavanja, kako bi se djecu privuklo hrani više kalorijske vrijednosti za vrijeme razdoblja najvećeg rasta. Istraživanja su pokazala da sklonost prema slatkim okusima može biti povećana i tijekom ranog života. Međutim, majčino mlijeko je tek neznatne slatkoće jer razina slatkoća laktoze, glavnog ugljikohidrata u majčinu mlijeku, odgovara tek jednoj petini razine slatkoće saharoze. Kada se dijete za vrijeme prvih mjeseci života isključivo doji, prag za percepciju slatkog okusa i sklonost prema istom nisu povećani. Naprotiv, navedeno može potaknuti zdravije prehrambene navike kasnije u životu.

Tako je dokazano da dojenje utječe na prihvaćanje povrća sve do predškolske dobi. Studija je pratila reprezentativni uzorak od 2010 djece rođene 1998. godine u pokrajini Québec u Kanadi. Kod djece koja su bila isključivo dojena tri ili više mjeseci bilo je vjerojatnije da će dnevno konzumirati dva ili više obroka s povrćem u dobi od 4 godine, za razliku od djece koja nisu bila dojena, a koja su prosječno konzumirala samo jedan obrok s povrćem.4 Druge su, pak, studije pokazale da se prehrambene navike iz ranog djetinjstva najčešće nastavljaju i u odraslom životu, stoga dojenje može doprinijeti razvoju zdravih prehrambenih navika koje traju cijeli život.

tjedan dojenja 2015 nestle

Predanost Nestléa istraživanju prehrane dojenčadi

Čini se da bebe koje su dojene nauče cijeniti određene okuse jer su ih iskusile u majčinom mlijeku, što rezultira boljim prihvaćanjem hrane u kasnijim periodima života. Nestlé smatra zanimljivim područje istraživanja koje se bavi pitanjem da li dojenčad hranjena mliječnim formulama, u odnosu na onu koja je dojena, također može biti izložena okusima u najranijoj fazi života putem mliječnih formula s različitim okusima (npr. voćni okus ili lagano gorki okus). To bi moglo pomoći dojenčadi koja se hrani mliječnim formulama u njihovom upoznavanju s okusima raznih namirnica tijekom prvih nekoliko mjeseci života te na taj način pospješiti njihovo prihvaćanje i uživanje u hrani sličnog okusa u vrijeme dohrane. Ovo je sigurno zanimljivo područje istraživanja s obzirom na važnost ranih iskustava s okusima za razvoj trajnih prehrambenih navika i zdravlja u kasnijem životu.

Članak je preuzet sa stranica Bebe Nestlé – www.bebe-nestle.hr gdje možete saznati više informacija o dojenju.

Pratite Bebe Nestlé Facebook profil u Tjednu dojenja i sudjelujte u nagradnim igrama!