Majčino mlijeko je najbolja hrana za bebu kojoj treba puno energije, hranjivih tvari, vitamina, minerala, masnoća i drugih nutrijenata u intenzivnom razdoblju rasta i razvoja odmah po dolasku na svijet. Pedijatri preporučuju dojenje barem prvih šest mjeseci bebina života, no idealno bi bilo da se dijete uz dohranu hrani majčinim mlijekom do prvog rođendana, a ako to uvjeti dozvoljavaju, čak i nakon toga.

O dojenju je provedeno na tisuće istraživanja i gotovo sva pokazuju samo pozitivni utjecaj na bebu. Posljednjih godina u središtu su dva pitanja – kakav je sastav majčina mlijeka i kako se majčino mlijeko ponaša u bebinu probavnom sustavu. Naime, majčino mlijeko je hrana od koje beba raste i gradi imunitet, pa ne čudi da je način na koji se ono apsorbira u probavnom sustavu, u središtu zanimanja znanstvenika.

Ovo je vrlo važno i proizvođačima adaptirane hrane. Naime, majkama koje ne mogu dojiti i čije su bebe “osuđene” na adaptirano mlijeko, žele ponuditi formule koje su što je moguće više sličnije sastavu majčina mlijeka.

Naravno, majčino mlijeko je čarobni napitak stvoren od prirode i teško da će ga znanost ikada do kraja moći “iskopirati”, ali otkrića idu sve dalje i adaptirana mlijeka postaju sve bolja i kvalitetnija. Posebno ona koja su namijenjena prerano rođenim bebama.

Ono što je znanost do sad otkrila je da su tzv. dobre bakterije (poznate i kao probiotici) u bebinu probavnom sustavu ključne za zdravlje beba, odnosno izgradnju njihovog imuniteta.

Dojenje već godinama proučava dr. Katie Hinde, antropologinja i profesorica na Sveučilištu Harvard, te u svom novom članku na tu temu objašnjava kako
bakterijske zajednice ili mikrobiomi utječu na imunološki sustav beba, pomažu im probaviti hranu, a najnovija istraživanja otkrila su kako neke bakterije iz probavnog sustava izlučuju kemijske spojeve s kojima direktno “komuniciraju” s bebinim mozgom tj. utječu na razvoj bebina mozga.

bipo slika u clanak 500x250

Dosadašnja istraživanja potvrđivala su pozitivni učinak dojenja na dugoročno zdravlje bebe, ali nisu dala odgovor na pitanje zašto, odnosno na koji način se to događa. Malo je do sad bilo studija koje bi rasvijetlile misterij čudotvornog sastava majčina mlijeka i kako se ono ponaša u bebinom organizmu. Sastav majčina mlijeka različit je od majke do majke, ali znanost još uvijek ne zna koliko je to važno. Proizvodi li svaka mama mlijeko koje je posebno kreirano samo za njezino dijete i njegove individualne potrebe te u skladu s njegovim genetskim nasljeđem? Ovo je samo jedno od pitanja o čudesnom napitku – majčinu mlijeku.

Do sad je poznato da majčino mlijeko sadrži mnogo veću koncentraciju i različite šećere zvane oligosaharidi, od mlijeka drugih primata (naših najbližih evolucijskih rođaka). Ti šećeri se ne mogu razgraditi u ljudskom organizmu, pa prođu kroz bebin probavni sustav, dolaze u crijeva i tamo se njima hrane trilijuni bakterija. U prisutnosti tih šećera iz majčina mlijeka, posebno cvjetaju i množe se baketrije roda Bifidobacterium. Kada se ovaj rod bakterija “najede” šećera oligosaharida, one počinju proizvoditi kratkolančane masne kiseline. Te masne kiseline pak se talože kao zaštitni sloj u probavnom sustavu i grade imunološki sustav, primjerice, obranu su od raznih alergija i infekcija.

Zapanjujuće je otkriće da svaka mama proizvodi oligosaharide različitih struktura, a to sve ovisi o njezinu genetskom nasljeđu. Ovo je vrlo zanimljivo jer bi u budućnosti prerano rođene bebe mogle dobivati mlijeko s vrlo specifično prilagođenim sastavom nutrijenata.

Čini se kako je ključ za dugoročno zdravlje čovjeka upravo u prvoj hrani koju dobiva, kada njegovi organski sustavi i imunitet započinju svoj razvoj i trebaju im vrlo specifični nutrijenti. Njih ima samo mama, odnosno majčino mlijeko što bi ujedno potvrdilo na tisuće istraživanja koja kažu kako su dojena djeca kao odrasli ljudi zdraviji, otporniji, dugovječniji, zadovoljniji, pa čak i uspješniji.