Novo istraživanje: U Hrvatskoj samo 1 od 10 majki doji bebu do šestog mjeseca

Nezavisna međunarodna zdravstvena informaciijska mreža SteadyHealth, objavila je rezultate upravo završenog istraživanja o dojenju, provedenog na teritoriji Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije.

dojenje-istrazivanje

Nezavisna međunarodna zdravstvena informaciijska mreža SteadyHealth, objavila je rezultate upravo završenog istraživanja o dojenju, provedenog na teritoriji Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije

Istraživanje je otkrilo da u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije samo jedna od 10 majki i dalje doji dijete u dobi od šest mjeseci. Zašto? Da li je to krivica liječnika i zdravstvenih radnika, društva ili možda majki?

Rezultati istraživanja pokazuju kako je Hrvatska pozicionirana u usporedbi s drugim zemljama u regiji, te nudi rješenje kako bi se stopa dojenja mogla poboljšati.

Majke, njihovi društveni krugovi i zdravstveni radnici predstavljaju tri najvažnija stupa potrebna za uspješno dojenje. Dojenje nije samo način za prehranjivanje bebe, već sredstvo koje unapređuje zdravlje i majke i djeteta.

U anketi u kojoj je sudjelovalo 800 majki iz regije, SteadyHealth je utvrdio da su štetne bolničke prakse i vjerovanja majki da nemaju dovoljnu količinu mlijeka bile dvije glavne prepreke koje su spriječile više majki da doje svoje bebe u prvih šest mjeseci njihovog života u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije.

Iako je 9 od 10 majki u Srbiji, Bosni i Hrvatskoj počelo dojiti, samo je jedna majka od tih deset svoju bebu hranila isključivo svojim mlijekom do šestog mjeseca djetetove starosti.

Šta može objasniti tako nagli pad stope dojenja? SteadyHealth otkriva da su štetne zdravstvene prakse — kao što su hranjenje novorođenčadi adaptiranim mlijekom bez pristanka roditelja, odvajanje novorođenčadi od majki u bolničke jaslice, vršenje pritiska na majku da koristi adaptirano mlijeko, odbijanje pomoći majkama koje ju traže, pa čak i sugeriranje majkama da ispumpaju kolostrum kako bi ga odbacile — široko rasprostranjene i obuhvaćaju više od jedne četvrtine majki i novorođenčadi, kojima nije pružena odgovarajuća zdravstvena zaštita, a razloge za to treba tražiti u korupciji i neznanju.

Istraživač Olivia Maloy tvrdi:

    Pedijatrica iz Bosne i Hercegovine, Gordana Mučibabić, komentirala je tvrdnje do kojih je došao SteadyHealth: “Usprkos činjenici da se o dojenju i pozitivnim efektima koje ono nosi, kao i razlikama između majčinog mlijeka i adaptiranih formula, nikad više nije govorilo i znalo, istovremeno mi se čini da nikad manje žene nisu dojile. Kao i svaki problem i ovaj je multifaktorijalan. Znam da, kada krenemo od toga da mi zdravstveni radnici, koji smo svakodnevno u kontaktu s mladim majkama, damo sve od sebe da promoviramo dojenje, svijet će biti bolje mjesto!”