Poteškoće u socijalnoj komunikaciji kod 4-godišnjaka

Pozdrav! Imam sina koji ima 4 godine. Vrtić polazi već 2,5 godine. Na početku se dosta sam igrao i nije pričao (a nije pričao ni kod kuće). U vrtiću su nam rekli da sumnjaju na autizam.

shutterstock_1735801265.jpg

Mi smo obavili procjenu i oni su negirali da ga ima, ali su rekli da ima poteškoće u socijalnoj komunikaciji. Naravno razumije sve naredbe. Posjećujemo logopeda i defektologa jednom tjedno. Pričanje se malo popravilo, zna imenovati neke stvari ali ne spaja rečenice. Problem je i dalje u vrtiću a i kod kuće zna biti, kada ga razljuti stariji brat. Naime situacija je ovakva. U vrtiću je neposlušan, ne sluša pravila, ne sudjeluje u grupnim aktivnostima, kad želi raditi radi, kad ne, neće. Razbacuje se stvarima, zna udariti tetu, plače i vrišti, gura se pod stol. Sve u svemu po njihovim pričama on je jako neposlušan. Ja više ne znam na koji način njemu pomoći i kako da mu one pomognu jer kažu da se ne mogu samo njime baviti. I doma ima ispada ali ja to nekako riješim upornošću što one tvrde da tamo kod njih ne pali. Možete li mi dati savjet kako da mu pomognem i na koji način? Ne znam da li ima posljedica od kada je bio hospitaliziran s 20 mjeseci kada su ga u bolnici vezali i ja nisam smjela biti s njim. On jednostavno se ponekad zadubi u svoji film i ne mari za ništa. Još tete kažu da se slabo igra s djecom a ako i počne nekakva igra, ako on promjeni nešto, djeca ga odmah odbijaju.

Draga mama,

predložila bih da odgajateljice u vrtiću bilježe situacije koje prethode „nepoželjnom“ ponašanju djeteta, njihove reakcije (kako su reagirale na ponašanje djeteta) i što je dijete s tim ponašanjem postiglo. Bilježenje ovakvih situacija otkrit će nam uzrok koji dovodi do djetetovog odbijanja i burnih reakcija (npr. nerazumijevanje zahtjeva, nemogućnost izražavanja vlastitih želja, promjena rutine, prezahtjevni zadaci za dijete, frustracije uslijed zabrane i sl.). Kada se ustvrdi uzrok ponašanja djeteta u suradnji sa stručnim timom vrtića (ponajprije edukatorom rehabilitatorom) trebate definirati strategije kako ćete izbjeći pojavu nepoželjnog ponašanja (npr. ukoliko dijete frustrira promjena rutine, odgajateljica će mu najaviti više puta što će se raditi, po potrebi će to potkrijepiti slikama i sl. kako bi se izbjegla nepoželjna reakcija) i definirati kako ćete reagirati ukoliko ipak dođe do nepoželjnog ponašanja djeteta. Edukator rehabilitator u vrtiću će najbolje koordinirati socijalizaciju Vašeg djeteta unutar grupe i isto tako procijenit će koji stupanj podrške je potreban djetetu kako bi se što bolje integriralo u grupu (npr. da li mu je potrebna podrška osobnog asistenta, da li je potrebno uvođenje potpomognute komunikacije (npr. slike) i sl.).

Kako bi poboljšali djetetovo ponašanje i izgradili njegovo samopouzdanje savjetujem Vam da što više pohvaljujete njegovo dobro ponašanje (npr. Kako se lijepo igraš. Jako si dobar i volim kad pomažeš bratu pospremit igračke.) Nagrađujte Vaše dijete pri slijeđenu pravila (npr. čim pospremiš tanjur sa stola, idemo u park. Bravo, kako lijepo sjediš u tramvaju.). Budite jasni i dosljedni u odgoju. Pokazujte što više interesa za ono što dijete radi, spustiste se na njegovu razinu, igrajte se s njim, potaknite komunikaciju i pozitivnu interakciju između Vas i djeteta (potražite na našoj web stranici www.korneo.hr više informacija u tekstu o floortime terapiji). Za kraj imajte na umu da što se Vaš dječak svakodnevno dulje zadržava u pozitivnim interakcijama, nepoželjnog ponašanja će biti sve manje.

Ukoliko i dalje imate pitanja i nedoumica vezano za ponašanje Vašeg djeteta molim Vas da se javite u naš Kabinet kako bi sa sigurnošću ustvrdili uzroke ponašanja djeteta i dali Vam detaljnije odgovore i savjete!

Alma Džanović Mateljan, mag.rehab.educ.

Floortime terapeut

Senzorni pedagog

Kabinet Korneo