razred počeo se svega bojati - i škole, i učiteljice, i je li napisao zadaću, pa provjerava nekoliko puta jesu li sve knjige tu, pa se boji da je zaboravio pjesmicu iz glazbenog i slično.. te sve to završi plačem na kraju odlaska u školu.
Jako sve uzima k srcu. Ja i suprug ga hrabrimo da su sve ocjene ok i da ne bi mislio ako dobije lošiju da ćemo ga kazniti, dakle hrabrimo ga u svakom pogledu.
Sad je plakanje stalo već mjesec dana nakon razgovora s učiteljicom, sa mnom i ocem. Usput su ga neki dječaci gnjavili i njemu je to smetalo tako da je i to rješeno pa smo mislili da zbog toga plače. Jako je senzibilan, i sve prima k srcu.
Ja s njim puno razgovaram, pohvalim ga kad nešto napravi dobro, a zbilja je dobar u školi, izvršava svoje obaveze i odgovoran je. No u zadnje vrijeme kaže da se boji svega. Molim vas recite mi jeli to neka faza ili ozbiljan problem? Unaprijed hvala. mama D.
Draga mama,
Različita djeca različito reagiraju, svako je dijete jedinka za sebe i kao takvom mu trebamo pristupiti. Kakvo je naše dijete jako ovisi o njegovom temperamentu koji se nasljeđuje i koji bitno utječe na djetetovo ponašanje i reakcije.
Slijedeće karakteristike temperamenta mogle bi vam pomoći da uočite kako se vaš sin prilagođava na novu situaciju na svoj način. - PRVA REAKCIJA - odnosi se na djetetov odgovor na nove ljude, nove igračke, nove ideje…Pristupa li dijete ljudima ili stvarima bez oklijevanja ili je stidljivo, treba mu dugo vremena se opusti, te pristupa novim situacijama s oklijevanjem. - PRILAGODLJIVOST - odnosi se na to koliko je vremena djetetu potrebno da se prilagodi promjenama u okolini. Prilagođava li se lako i jednostavno, bez otpora ili je u otporu i potrebno mu je duže vrijeme. Dijete koje se lako prilagođava brzo će prihvatiti novu rutinu, dok će djeci koja se teže prilagođavaju biti potrebno vrijeme kako bi prihvatili promjene. - INTENZITET REAKCIJE - odnosi se na razinu energije unesenu u odgovor, hoće li dijete na situaciju reagirati intenzivno ili mirno. Dijete se na vanjski podražaj može samo lagano mrštiti ili pak glasno ridati, može skakati i vrištati od uzbuđenja ili uopće ne pokazivati emocije. - RASPOLOŽENJE - odnosi se na to je li raspoloženje „pozitivno“ ili „negativno“. Kontinuum ide od pozitivnog i prijateljskog raspoloženja prema negativnom i neugodnom raspoloženju. Postoje djeca koja se češće smiju, „raspoložena“ su i ona djeca koja češće plaču i razdražljiva su. Naravno, niti jedno dijete nije uvijek u pozitivnom ili uvijek u negativnom raspoloženju, ali ova karakteristika temperamenta govori o tome kakvom će raspoloženju dijete biti sklono. - OSJETLJIVOST, SENZIBILNOST - hoće li dijete snažno reagirati ili uopće neće reagirati na „normalne“ promjene u okolini kao što su razina buke, sobna temperatura, mirisi, teksture, boje, bol…
Naime kod neke djece problemi u adaptaciji mogu početi i nakon godine dana te je možda tek sada počela njegova adaptacija na školske klupe. Normalno je da dijete prolazi kroz period adaptacije. Potrebno mu je neko vrijeme da pohvata sve konce i stekne iskustvo koje će mu sasvim sigurno donijeti i sigurnost. Kako je vaš momčić i po temperamentu senzibilan i osjetljiv njemu će jednostavno biti potrebno malo više vremena. I nama odraslima potrebno je neko vrijeme da se adaptiramo na novu situaciju. Neki se adaptiraju brže, neki sporije, ali iskustvo koje stječemo bitno utječe na osjećaj sigurnosti. Već slijedeća slična situacija biti će lakša i manje zahtjevna.
Koliko sam shvatila sve ide u dobrom smjeru. I dalje ga hvalite, potičite i budite uz njega. Ono što će još utjecati da se brže opusti jest vaš osobni osjećaj sigurnosti u vezi svega što prolazi.
Ukoliko bi se takovo ponašanje ponovilo i duže trajalo te se počelo odražavati na školski uspjeh i obavljanje obaveza tada bih vam savjetovala da se obratite stručnjaku radi pomoći.
Pozdrav i sretno,
Jelena Vrsaljko, TA psihoterapeut, NLP trener, www.centarproventus.hr