Izgubili smo kontrolu nad ponašanjem starijeg sina (4 godine) koji je uz to i jako ljubomoran na malog bracu

Poštovani, imam sina od skoro navršene četiri godine i bebu od pet mjeseci. Stariji sin je postao nemoguć. Jako je tvrdoglav, uopće ne sluša. Često ima ispade bijesa, ljutnje.

shutterstock_1735801265.jpg

Čim nešto nije po njegovom, odmah udara, pljuje, psuje, vrišti, plače i to zna trajati po sat vremena jer mu se ništa ne može dokazati ni objasniti. Još je postalo gore otkako je došla bebica na koju je jako ljubomoran. Stalno ga hoće štipati, stiskati, udarati. Čim se netko braci obrati, on se naljuti, bude ljubomoran. Izgubili smo skroz kontrolu. Zanima me kako da ja postupim prema njemu?

Draga čitateljice,

čini se da doma imate jednu izazovnu situaciju. Nije rijetkost da djeca promijene svoje ponašanje kada su suočeni velikim promjenama u životu - u Vašem slučaju rođenje brace. Potreban je određeni period kako bi se Vaš sinčić navikao na novu obiteljsku dinamiku i pronašao svoje mjesto u kući. No, kako će on to proći ovisi i o tome kako ćete reagirati na njegova ponašanja. Pročitajte ovaj članak koji će Vam pojasniti ljubomoru među braćom i što Vi kao roditelj možete napraviti: https://klinfo.rtl.hr/roditelji-3/roditelji/sto-uciniti-kada-je-dijete-ljubomorno/

Važno je imati na umu da djeca, za razliku od odraslih, svoje nezadovoljstvo i neugodne osjećaje koje doživljavaju najčešće izražavaju kroz različita ponašanja (vikanje, udaranje, psovanje, guranje). Trenutno on nema ni znanja ni samokontrole da Vam verbalno iskaže što ga muči ili smeta već će imati burne reakcije (npr. nešto ga naljuti i on instiktivno udari, vikne ili opsuje). Još je mali i tek razvija mehanizme nošenja s intenzivnim emocijama koje osjeća. Djeca tek trebaju naučiti samokontrolu osjećaja. Sjetimo se da se nekad i nama odraslima potkrade ''burna'' reakcija, a djeca u tome imaju još manje samokontrole. Također, oni u svojim malim glavicama nemaju ideju o tome što mogu napraviti kada su ljuti te se prepuštaju trenutnom impulsu (bacanje stvari, udaranje, vikanje..). Najčešće čuju samo zabrane „Nemoj udarati, psovati, vikati..!“, „Ne smiješ ovo..“ Ne smiješ ono...“ No, što on može napraviti kada je ljut? Kako se onda može ponašati? To je ono što tek treba naučiti, a za što mu treba vodstvo odraslih. Dati mu do znanja da je u redu biti ljut, ali kada je ljut ne može se ponašati na način da povrijedi druge, sebe ili uništi imovinu već može tu ljutnju preusmjeriti u radnje koje ne ugrožavaju njega ili druge oko njega. Više o tome kako adekvatno možete postaviti granicu pročitajte u ovome članku: https://klinfo.rtl.hr/roditelji-3/roditelji/nepozeljno-ponasanje-djece-i-postavljanje-granica-u-odgoju/

Trenutačno mu je najviše potrebna Vaša smirenost, jasna granica i razumijevanje kako bi naučio izraziti svoju ljutnju na socijalno prihvatljiv način te se tako postepeno prilagodio novom obiteljskom okruženju.

Sretno,

Jelena Borić, magistra psihologije

Centar Proventus