15-mjesečna djevojčica koja ne govori, često je odsutna i ne odaziva se na ime

Poštovani, imam curicu od 15 mjeseci. Zabrinuta sam jer skoro pa ništa ne govori. Riječi koje koristi s razumijevanjem su “mama” i “papa” (kad maše). Kada dira nešto što ne bi smjela dirati govori “ka-ka.” I to je otprilike to. Najviše me brine što se često ne odaziva na ime i djeluje pomalo zamišljeno. Prohodala je s 14 mjeseci i njen razvoj od rođenja do danas je prolazio normalno. Inače je jako umiljata i mazna beba. Ja se užasno bojim da ima autizam jer sam zadnjih nekoliko dana gledala puno videa o takvoj djeci i često su me svojim ponašanjem podsjetili na nju. Ima dana kada je skroz odsutna, igra se sama sa sobom i ne reagira na ništa, a onda ima i dana kad je aktivna, komunicira nekim svojim jezikom, pokazuje prstom obiteljske slike po stanu i prepoznaje osobe na njima i slično. Možda sam previše zabrinuta radi svega što sam pročitala?! Nadam se da je ona u biti samo lijena i svojeglava.

Poštovana,

opis govorno-jezičnog razvoja Vaše djevojčice u odnosu na njenu kronološku dob trenutno ukazuje na kašnjenje u razvoju govora. Međutim, ono što je važno i više od broja riječi kojima se djevojčica služi je njeno razumijevanje govora. Slijedi li Vaše dijete Vaše jednostavne verbalne upute i naloge? Ostvaruje li kontakt očima? Na koji način komunicira svoje namjere i komunicira li samo u imperativne ili i deklarativne svrhe? Poziva li Vas na igru i uključuje u svoje aktivnosti, na koji se način igra s predmetima, imitira li Vaše izraze lica i sl.

ADOS je sveobuhvatna procjena koja bilježi sva spomenuta ponašanja i mnoga druga, a detektira pervazivne poremećaje (autizam i spektar autizma). Takvu procjenu možete obaviti u našem Kabinetu, a ona će dati odgovor na mnoga ova pitanja.

Kada govorimo o simptomima koji upućuju na autizam osim njihove detekcije važno je utvrditi i u kojoj mjeri se pojavljuju. Tada zaključujemo radi li se o blagoj, umjerenoj ili visokoj podudarnosti. Razlike u prisutnosti simptoma stvaraju sasvim različite slike ponašanja djece s pervazivnim poremećajima, što je izuzetno zbunjujuće za roditelje i nestručne osobe. Znači, da bi dijete bilo u spektru autizma ne mora manifestirati sve simptome vezane uz autizam kao što pojavnost određenog simptoma ne mora značiti da je dijete u spektru.

Internet ima svoje velike prednosti kada govorimo o dostupnosti informacijama, ali i velike mane kada na temelju dostupnih informacija koje mogu biti netočne, neprovjerene, nestručne i sl. korisnik donosi zaključke. Često razne informacije i dezinformacije roditelje ili neopravdano umire ili nepotrebno uzrujaju. Stoga Vam savjetujem da ukoliko ste oko nečeg zabrinuti, posjetite stručnjaka.

NATAŠA ČIČIN-ŠAIN

prof. defektolog
Kabinet za razvojnu podršku Korneo

Pitajte me Moji odgovori