Ministarstvo zdravstva je od srpnja 2015. godine počelo provoditi nacionalni screening na slabovidnost. Taj potez Hrvatsku je svrstao među deset najrazvijenih država koja sličnim programima nastoje prevenirati zdravlje vida cijele populacije. Pregled vida do četvrte godine života postala je obvezna mjera zdravstvene zaštite u Hrvatskoj. Naime, dosad se prvo obavezno testiranje vida provodilo pri upisu u osnovnu školu. No, tada je već prekasno za liječenje ambliopije, najčešće patologije vida u djece, koja se najuspješnije liječi do 7. godine života.

Kad je vrijeme za prvi pregled?

Američka udruga optometrista (AOA) smatra da prvi sveobuhvatni pregled vida kod djece treba napraviti u dobi od 6 mjeseci. Nakon toga, pregled vida treba ponoviti u dobi od 3 godine, te još jednom u dobi od 5 ili 6 godina.

Ukoliko dijete nema dijagnosticiranih problema s vidnom oštrinom, za djecu školske dobi preporuča se ponavljati pregled svake dvije godine. Djeca koja imaju potrebu za nošenjem naočala ili kontaktnih leća, trebala bi kontrolirati vid jednom godišnje ili po preporuci svog oftalmologa.

Kako izgleda prvi pregled?

Tijek samog pregleda ovisi o dobi djeteta. Pregled u većini slučajeva uključuje popisivanje povijesti bolesti, ispitivanje vidne oštrine, utvrđivanje da li postoji potreba za naočalama, testiranje položaja očiju, procjenu zdravlja očiju. Liječnik će vjerojatno i upitati je li bilo komplikacija tijekom trudnoće ili poroda.

Ostala pitanja će se odnositi na povijest bolesti djeteta, uključujući i lijekove koje trenutno koristi, kao i postojanje alergija. Liječnika će također zanimati je li dijete već imalo problema s očima, te jesu li izvršeni ikakvi operativni zahvati na očima u prošlosti.

Također je iznimno važno informirati liječnika o obiteljskoj povijesti bolesti očiju, prisutnosti strabizma kod bližih članova obitelji ili prisutnost očnih bolesti.

Uzroci očnih bolesti kod djece

Najčešće očne bolesti i stanja koja mogu biti uzrok loše vidne oštrine kod djeteta su strabizam (neprirodan položaj očiju, škiljavost) te refraktivne pogreške koje se mogu ispraviti naočalama ili kontaktnim lećama.

Ostali uzroci slabog vida mogu biti: ozljede očiju (nerijetko djeca ne kažu roditeljima da su se ozlijedila), bolesti mrežnice i vidnog živca, bolesti rožnice, zamućenje očne leće (katarakta), glaukom (povišeni očni tlak), tumori (retinoblastom) te nasljedni poremećaji.

Pregledi vida kod djece su izuzetno važni, jer čak 5 do 10 posto predškolaca i 25 posto djece školske dobi ima problema s vidom. Rano otkrivanje djetetovih poteškoća s vidom može biti presudno, jer djeca često bolje reagiraju na liječenje ukoliko se problem s vidom dijagnosticira dovoljno rano.