Dvogodišnji dječak iz Niša druga je žrtva ospica u Srbiji u posljednjih deset dana, a preminuo je zbog komplikacija nastalih poslije zaraze virusom morbila protiv kojeg nije bio cijepljen, objavili su srpski mediji. Ospice su se pojavile i u Sloveniji, točnije u Ljubljani gdje je hospitalizirano i stavljeno u izolaciju dijete oboljelo od ospica kojima se zarazilo u Srbiji iz koje je u Sloveniju došlo prije nekoliko dana.

S obzirom na sve brojnije upite o mogućnosti unosa ospica iz Srbije i nastanka epidemije ospica u Hrvatskoj, oglasio se i Hrvatski zavod za javno zdravstvo.

Unos virusa ospica u Hrvatsku kontinuirano je prisutan te time i mogućnost nastanka epidemije. Postojao je i prije trenutne epidemije u Srbiji, jer se u Europi i drugdje u svijetu ospice javljaju sporadično ili u epidemijskom obliku kontinuirano. Ako necijepljena osoba na putovanju dođe u kontakt sa zaraznom osobom, velika je vjerojatnost da će se zaraziti i postoji mogućnost prijenosa infekcije po povratku u Hrvatsku, navode u priopćenju.

Prijeti li i Hrvatskoj zaraza?

Svake godine Hrvatska zabilježi pojedinačne slučajeve ospica importirane iz drugih zemalja, no zahvaljujući visokim cijepnim obuhvatima hrvatskog stanovništva, u većini slučajeva ne dođe do širenja infekcije u stanovništvu.

U Zavodu za javno zdravstvo smatraju da je osnovna mjera za sprečavanje epidemije ospica održavanje visokih cijepnih obuhvata stanovništva, čime se onemogućava prijenos bolesti u slučaju unosa izvana. Pojačane mjere zdravstvenog nadzora na granici, zračnim ili pomorskim lukama ne smatraju efikasnim, s obzirom na to da zaražena osoba može biti potpuno zdrava pri ulasku u zemlju, a oboljeti i postati zarazna za osobe u kontaktu tek nakon što se vrati kući.

Rizik za epidemijsko širenje prvenstveno ovisi o tome u koju bi se populaciju unio virus ospica, tj. o procijepljenosti populacije u koju bi došao bolesnik. Prema statistikama, u Hrvatskoj je u posljednjih šest godina pao broj cijepljenih osoba i on se razlikuje među županijama i mjestima. Najniži su cijepni obuhvati u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, a slijede Osječko-baranjska i Primorsko-goranska županija.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo navodi da postoji mogućnost uspostave cirkulacije virusa ospica pojavi li se u nekim od gradova s niskim cjepnim obuhvatima, pogotovo ako bi se radilo o djeci predškolske dobi, što bi moglo rezultirati manjim epidemijama.

Kako smanjiti rizik od zaraze?

Najvažniji savjet koji se građanima može uputiti u svrhu smanjenja rizika obolijevanja od ospica jest da nadoknade propuštena cijepljenja. Ako netko po povratku iz inozemstva oboli s visokom temperaturom praćenom osipom po licu i tijelu, treba se javiti liječniku radi pravovremenog postavljanja dijagnoze i zaštite osjetljivih osoba u kontaktu.

Dolazak liječniku treba najaviti telefonom, da se izbjegne čekanje s drugim bolesnicima u čekaonici, s obzirom na to da grupiranje osoba u čekaonicama pogoduje širenju infekcije virusom ospica.

Cijepljenje protiv ospica u Hrvatskoj obavezno

Ospice su vrlo zarazna virusna bolest, karakterizirana osipom, kašljem, curenjem iz nosa, iritacijom očiju i visokom tjelesnom temperaturom i mogu biti opasne za bebe i malu djecu.

U Hrvatskoj su ospice uvrštene u program obveznog cijepljenja djece i provodi se vakcinacijom kombiniranim MO-PA-RU cjepivom. Prvo cijepljenje, ukoliko dijete dobro napreduje i nema drugih zdravstvenih indikacija zbog kojih se cijepljenje treba odgoditi, provodi se s navršenih 15 mjeseci. Drugo cjepivo protiv ove zarazne bolesti dijete će primiti prilikom polaska u prvi razred osnovne škole.

I ljudi koji su cijepljeni protiv ospica mogu oboljeti. Djeca majki koje su cijepljene ili su preboljele bolest, u pravilu ne obolijevaju u prvih šest mjeseci života jer su još zaštićena majčinim, preko posteljice prenesenim protutijelima. Infekcija trudnice koja nema protutijela na virus ospica može rezultirati i drugim komplikacija, čak i gubitkom trudnoće.

Epidemija ospica u Srbiji: Prijeti li zaraza i Hrvatskoj?