U pravilu ne traju dugo te se liječe siptomatski.
Ljetni želučani virusi
Želučani virusi u pravilu traju do najviše tri dana, a prvi simptom koji oni uzrokuju jest povišena temperatura. Međutim, ako roditelj primijeti da su se uz temperaturu pojavili i simptomi poput proljeva, osipa ili glavobolje, dijete svakako treba odvesti doktoru. Virusni gastroenteritis mogu izazvati mnoge vrste virusa, ali su najčešći vrlo zarazni rotavirus, virus Norwalk, adenovirusi te norovirusi koji su otporni na niske temperature i zamrzavanje pa se lako šire hladnim desertima.
Enteroviroze
Tzv. ljetne viroze najčešće uzrokuju virusi iz skupine enterovirusa te njima najviše podliježu djeca u dobi od četiri do 12 godina. Bolest se najlakše i najbrže prenosi prljavim rukama te kapljičnim putem tj. kašljanjem i kihanjem. Izvor im je i zaražena voda, posebice voda iz bazena i plićak na gradskim plažama. Enterovirusa ima sedemdesetak vrsta klasificiranih u nekoliko podskupina, a većinu njih prate sljedeći simptomi: promuklost, upala grla, visoka temperatura koja izaziva malaksalost i glavobolju. Kod većine djece pojavluju se i crijevne smetnje kao npr. vodenasti proljevi koji obično traju do tri dana te povraćanje. Samo rijetki slučajevi pokazali su da enterovirusi mogu prouzročiti i teže bolesti poput meningealne enteroviroze ili enterovirusnog encefalitisa.
Bakterijske infekcije
Osim virusa, crijevne infekcije uzrokuju i bakterije kao što su salmonela i Campylobacter. Camylobacter je vrlo čest uzročnik bakterijskih infekcija kod djece u dobi do dvije godine. Najčešće se razmnožavaju u lako pokvarljivim namirnicama poput mesa, jaja i mliječnih proizvoda ili u nečistoj vodi. Neki od simptoma koje uzrokuju crijevne infekcije su: bol u trbuhu, proljev, ponekad povraćanje ili čak temperatura. Kako bi spriječili kvarenje namirnica i zaraza, ljeti posebno pažljivo i higijenski tretirajte prehrambene namirnice. Sirove mesne prerađevine i kobasice, perad, riba, školjke, jaja, kremaste slastice, sladoled, salate i majonezu odmah po kupnji spremite u hladnjak, sve namirnice koje sadrže puno bjelančevina i vode, ovisno o receptu dobro skuhajte, dobro operite i kuhinjske aparate, koristite ručnike koji se mogu iskuhati i često ih mijenjajte te izbjegavajte "sumnjive" restorane i slastičarnice.
Kako pomoći djetetu?
Virusne infekcije se uglavnom liječe simptomatski, što znači da se ublažavaju simptomi bolesti. Najopasnija nuspojava blagih ljetnih viroza je dehidracija. Mališanima izgubljenu tekućinu možete nadoknaditi postupkom rehidracije koji se provodi oralnom rehidracijskom otopinom. Sol za rehidraciju treba biti hladna ili sobne teperature i potrebno je davati malo po malo (na žlicu) posebno ako dijete povraća. Važno je pravilno pripremiti sol za rehidraciju. Prvo je potrebno prokuhati vodu te je ohladiti do sobne temperature pa zatim u njoj otopiti sol. Tako pripremeljenu sol možete čuvati u hladnjaku do 24 sata. Kod povišene temperature djetetu treba snižavati temperaturu tek kad ona prijeđe 38°C, a kao lijek se preporučuje paracetamol. Nije potrebno strogo se pridržavati dijete te treba čim prije početi jesti svu hranu kako bi se crijeva oporavila. Treba izbjegavati sirove i začinjene namirnice te voćne sokove.