Osim što je dio bontona ili pristojnog ponašanja, održavanje higijene jednostavan je i najjeftiniji način sprječavanja širenja mnogih zaraznih bolesti koje se mogu prenijeti nečistim rukama, odjećom, obućom i drugim načinima.
Kad krene u prvi razred osnovne škole, od djeteta se očekuje da razumije važnost higijene te da ju može samostalno održavati u prostorima škole. Higijenske navike trebaju se usvajati od najranijeg djetinjstva, jer o tome uvelike ovisi ponašanje u odrasloj dobi.
Istraživanja na globalnoj razini pokazuju da higijenske navike ljudi nemaju toliko veze s njihovim primanjima i eventualnim siromaštvom. U nekim od najsiromašnijih zemalja svijeta, građani natprosječno drže do osobne čistoće, a to ima više veze s kulturom, religijom i dobrim navikama usvojenim u djetinjstvu i u obitelji, nego s novcem.
Stoga se posebna uloga dodjeljuje roditeljima, odgojiteljima i nastavnicima koji bi trebali svojim primjerom i učenjem kod djece razvijati svijest o zdravlju, stvaranju pozitivnih higijenskih navika te njihovom redovitom i pravilnom provođenju.
Pranje ruku
Stručnjaci kažu da svaki dan treba prosječno 11 puta oprati ruke. Hrvati sapun u prosjeku koriste jedan do dva puta dnevno.
Pranje ruku sapunom jedna je od najučinkovitijih i najisplativijih mjera kod prevencije proljeva, upale pluća, meningitisa, hepatitisa, crijevnih bolesti, dječje paralize, respiratornih infekcija, gripe, gnojne angine, difterije, kao i infekcija uha, oka, usta ali i kože. Pranje ruku smanjuje 45 posto slučajeva bolesti praćenih proljevom. Proljev i respiratorne infekcije su bolesti koje se najčešće javljaju u dječjoj dobi te šire dodirom u školi i vrtiću.
Najjeftiniji način da se spriječi širenje spomenutih oboljenja je učenje djece od malih nogu da trebaju redovito prati ruke. Posebno je važno ruke prati nakon igre, prije i nakon upotrebe WC-a, kod bolesti popraćenih kašljanjem i kihanjem i prije jela. Ruke treba prati tekućim mlazom vode i sapunom najmanje 10 sekundi (optimalno je 30 sekundi). Dijete može u sebi brojiti do 10, 20 ili 30, dok pere ruke. Najbolje je pokazati djetetu vlastitim primjerom kako se temeljito peru ruke. Ako djetetu želite dodatno pojasniti zašto je to važno, pomoći vam može slikovnica Mrljek i Prljek slave fujkasti rođendan - Priča o prljavim rukama.
Podrezani noktići, umiveno lice i čiste uši
Ispod noktiju se nalazi najveći broj bakterija, a posebno kod djece koja svoje prstiće guraju u gotovo sve s čime dolaze u doticaj. Prljavština koja se skuplja ispod noktiju pravi je mali raj za bakterije. Učiteljice u školi očekivat će od prvog dana da djeca u školu dolaze podrezanih i čistih noktića.
Čiste uši trebale bi ići ruku pod ruku s umivenim licem na kojem nema krmelja i sasušenih mrljica hrane, sline ili čokolade. Naučite dijete da se ujutro prije pranja zubića pažljivo umije mlakom vodom, a po potrebi da to ponovi prije izlaska iz stana i odlaska u školu.
Pranje zubića
Kada je u pitanju usna šupljina, higijenske navike Hrvata su iz godine u godinu poražavajuće. Prema istraživanju iz 2016. godine, zube peremo svaki peti dan, a godišnje samo jednom promijenimo četkicu za zube. Nalazimo se na samom dnu, na predzadnjem mjestu europske ljestvice kada je oralno zdravlje u pitanju.
Na jeziku, između zubiju i ispod zubnog mesa živi više od sedamsto bakterija zbog kojih se i javlja neugodni zadah. Usta su naša prva obrambena linija imuniteta za razna oboljenja, a zdravlje zubi ključno je za sveopće zdravlje našeg organizma. Pokvareni zubi i karijes opasno ugrožavaju zdravlje i mogu dovesti do kardiovaskularnih, respiratornih, očnih, bubrežnih i mnogih drugih kroničnih bolesti.
Prije polaska u školu većini djece otpadaju mliječni zubići, a rastu trajni. To su zubi koji će obavljati svoju funkciju cijeli njihov život, pa je iznimno važno da djeca do tad već imaju rutinu i duboko usađenu naviku pranja zubića, najmanje dva puta dnevno (ujutro i navečer). U 7. godini života djeca već imaju dovoljno razvijenu motoriku da počnu upotrebljavati i zubni konac. To je još jedna navika koja im dugoročno može uštedjeti puno novaca i zdravlje u cjelini.
Važno je da djeca razumiju zašto je važno prati zubiće i što se zapravo događa u njihovim ustima. Ako im to želite približiti pomoću priče, preporučujemo slikovnicu Mrljek i Prljek mućkaju bljakavi napitak - Priča o pokvarenom zubu.
Pranje kose i tijela
Svaki četvrti građanin Hrvatske ne tušira se svaki dan, odnosno svaki dan Hrvatskom hoda jedan milijun neopranih stanovnika. I po potrošnji higijenskih potrepština, Hrvatska je na europskom dnu. Prema podacima Zajednice proizvođača i veletrgovaca sredstava za pranje, čišćenje i kozmetiku pri HGK, u Hrvatskoj za toaletne proizvode, dakle elementarnu higijenu koja uključuje kupanje, pranje kose i zuba, prosječno godišnje troši oko 15 eura, odnosno 109 kuna, što je manje od deset kuna mjesečno. Sami izračunajte što se od kozmetike za taj novac uopće može kupiti.
Niska razina osobne higijene srećom nas još nije odvela u neku od epidemija jer smo po incidenciji bolesti izazvanih prljavštinom negdje u europskom prosjeku. No više kupanja i tuširanja mnogima je i te kako potrebno upravo zbog toga što je kupanje i pranje kose također najjeftinije ulaganje u opće zdravlje.
Neka djeca vole se kupati, ali ne vole prati kosicu i ne vole se češljati. No kao i u vrtiću, u školi će se očekivati da dijete dolazi čisto, oprane i počešljane kose. Ukoliko želite djeci približiti važnost pranja kose kroz zabavnu priču, preporučujemo vam slikovnicu Mrljek i Prljek na smrdljivom putovanju - Priča o neopranoj kosi.
Čista odjeća i obuća
Redovito mijenjanje odjeće, posebno donjeg rublja, važan je i sastavni dio osobne higijene. Bez obzira što se mala djeca ne znoje kao odrasli i neugodni mirisi se rijetko upijaju u tkaninu odjeće, važno ih je naučiti da se redovito presvlače.
Ako od najranije dobi nauče da donje rublje i čarape trebamo mijenjati svaki dan, upamtit će to za cijeli život i u odrasloj dobi izbjeći mnoge infekcije i neugodne situacije. Odjeću uvijek treba presvući i staviti u pranje kada se zaprlja u igri, nakon sportskih i drugih aktivnosti (znojenja), nakon boravka u prašini, pijesku, blatu i drugim prljavim okruženjima.
Prije polaska u školu važno je naučiti dijete da prekontrolira odjeću koju namjerava nositi - ima li neugodan miris, prljavih mrlja od hrane, dlaka od psića ili mace, podrapanih dijelova i je li odjeća izgužvana.
I na kraju...
Sve navedeno minimum je koji garantira da će dijete, kad je izvan roditeljskog doma, znati brinuti o sebi da ostane čisto i uredno. Osim što će si tako pomoći u održavanju imuniteta i bazičnog zdravlja, olakšat će si i socijalne kontakte s vršnjacima, kako u dječjoj, tako i u odrasloj dobi.