Naime, isti problemi ne javljaju se kod djece u zemljama u razvoju, pa se znanstvenici s parvom pitaju je li razlog bolestima to što djeca žive u gotovo sterilnim uvjetima i pretjeranoj čistoći?
Dr. B. Brett Finlay, profesor na Sveučilištu u Britanskoj Kolumbiji stoga je pokrenuo projekt Utjecaj mikrobiota na razvoj imuniteta i bolesti, tijekom kojeg će se proučavati mikrobioti (vrsta bakterija ili mikroorganizama koje žive u ili na našem tijelu). Tražit će se njihova potencijalna veza s autoimunim bolestima kod djece, kao što su astma ili alergije.
Posebno će se proučavati crijevna bakterija za koju već postoje određeni dokazi da je u vezi s razvojem astme i ekcema.
"Takozvana 'hipoteza higijene' odnosi se na činjenicu da nekim svojim navikama, kao što su korištenje agresivnih sredstava za čišćenje ili uzimanje antibiotika u vrlo ranoj dobi, zajedno s lošim bakterijama ubijamo i one dobre", kazao je dr. Finlay. "Ako te crijevne bakterije igraju ulogu u spriječavanju autoimunih bolesti, tada naša želja da budemo ultra čisti ujedno znači da naša djeca neće u organizmu imati korisne bakterije potrebne za jačanje imunološkog sustava".
Cilj znanstvenika je otkriti koju ulogu crijevni mikrobioti imaju na razvoj imunološkog sustava te u konačnici dobiti nove informacije za liječenje astme i drugih autoimunih bolesti.
Istraživanje će trajati pet godina i donijeti nova saznanja o bakterijama i njihovoj ulozi u zaštiti organizma od bolesti, a osobito onih bakterija koje žive u našim ustima, crijevima, želucu, nosu i grlu te spolnim organima.
(JK, Izvor: machineslikeus.com)