Nadalje, zbog nekvalitetnog sna kod njih se mogu javiti problemi u ponašanju, hiperaktivnost i nesavladivi umor za vrijeme nastave.
U istraživanju je slučajnim odabirom izdvojeno i pregledano 700 djece osnovnih škola u Pennsylvaniji, starosti između 5 i 12 godina. Svako dijete prošlo je kroz fizički pregled te je promatrano tijekom 9-satnog sna u posebnim laboratorijima i uz pomoć tzv. polisomnografije, koja mjeri aktivnost mozga, srca, protok zraka, respiraciju i zasićenost kisika tijekom spavanja.
Oko 25 posto djece imalo je srednje složeni poremećaj disanja, a 1,2 posto imalo je ozbiljne smetnje disanja, odnosno pet ili više pauzi u disanju tijekom jednog sata, a koje traju čak 10 do 20 sekundi. Više od 15 posto djece imalo je problema s hrkanjem.
Djeca koja su imala smetnje disanja tijekom spavanja imala su i veći indeks tjelesne mase i širi opseg struka od svojih vršnjaka. Za razliku od odraslih, široki opseg vrata nije bio faktor otežanog disanja u snu kod djece.
Istraživanje je provela American Academy of Sleep Medicine (AASM), a objavljeno je u novom broju stručnog časopisa Sleep.
Do sada se smatralo da povećani krajnici ili adenoidi uzrokuju većinu smetnji u spavanju kod djece, ali istraživanje nije pronašlo nikakvu vezu između veličine krajnika i smetnji disanja. Čini se da je pretilost jedan od glavnih uzroka, a potom i problemi s nazalnim područjem (kronični sinusitis, rinitis i iscjedak).
Iako djeca imaju blaži oblik smetnji disanja u snu nego odrasli, prekidi disanja mogu imati ozbiljne posljedice na zdravlje djeteta. Istraživači stoga preporučuju roditeljima da prate disanje djece za vrijeme spavanja i ukoliko primjete česte i dugotrajne pauze u jednom satu, neka potraže pomoć liječnika, odnosno pomognu djetetu da riješi problem prekomjerne težine ili nazalne probleme.