Prejedanje je poremećaj prehrane koji odlikuju epizode velikog unosa hrane tijekom obroka i to u količinama u kojima druge osobe nisu u stanju pojesti za tako kratak period. Problemi s prejedanjem sve se češće javljaju i kod djece. Različiti izvori potvrđuju da djeca jedu previše ugljikohidrata (slatka pića, šećer i čokolada), a premalo voća i povrća. Neka istraživanja su čak pokazala da gotovo trećina hrvatskih učenika slatka pića piju svaki dan, a da se udio onih koji svakodnevno konzumiraju voće smanjuje već od 11. godine.

Osjećaj neugode poslije jela, tromosti, težine u želucu, samo su neki znakovi prejedanja, koje šalje kao signale upozorenja ljudski organizam. Nerijetko su podloga takvom stanju emocije, jer “prejedači” izlaz iz odbačenosti, izrugivanja, trauma, stresa, nedostatka ljubavi nalaze u hrani.

Nezadovoljstvo i hrana usko povezani

Stručnjaci objašnjavaju da je poremećaj prehrane često posljedica uvjetovanja i učenja posebnog obrasca prehrane i odnosa prema hrani u najranijem djetinjstvu. Ističu, utjecaj obiteljskih obrazaca konzumiranja hrane, gdje se ona koristi u cilju da se dijete umiri ili opusti. Pretila djeca, u najvećem broju slučajeva, pokazala su istraživanja, imaju neadekvatan odnos s majkom. Njihove majke su nesigurne, ne znaju što primjerice napraviti s uplakanom djecom, pa najčešće posežu za hranom kao provjerenim “receptom koji umiruje.” Ako beba napravi psihološku vezu između nezadovoljstva i hrane, ona će odrasti s navikom da se hranom uklanjaju ili pak ublažavaju problemi.

Posljedice prejedanja

Prejedanje kod odraslih, ali i kod djece uzrokuje razne posljedice kojih trebamo biti svjesni: mučnina, nemir, žgaravica, plinovi, podrigivanje. Prejedanjem se unosi puno više kalorija nego što tijelu treba za energiju. Ako se to događa češće, dolazi do debljanja, a to poveća šansu za pretilošću. Prekomjerni unos hrane u organizam može imati kratkoročne i dugoročne posljedice. Kratkoročne posljedice su: povećana tjelesna težina koja može donijeti niz pratećih simptoma kao što su teškoće pri obavljanju tjelesne aktivnosti, nespretnost, psihičke posljedice, podložnost ozljedama. Dugoročne posljedice su: poremećaji metabolizma, hipertenzija, šećerna bolest tipa 2, bolesti jetre, koronarna srčana bolest itd.

Pravilna prehrana djeteta uvelike ovisi o prehrambenim navikama cijele obitelji. Ukoliko se djetetova okolina ne hrani zdravo i ima neprikladne prehrambene navike, primjerice, redovito jede slatkiše ispred tv-a, ne može se od djeteta očekivati da se orijentira na zdravu prehranu.

Srećom, postoji puno načina na koje dijete možete naučiti uravnoteženoj i zdravoj prehrani. Takvim pristupom, u velikoj mjeri može se spriječiti i prejedanje, sve češći problem uočen kod najmlađih:

  •  Naučite dijete da jede polako i da se zaustavi prije nego što misli da je sit.
  •  Ako je dijete gladno između obroka, dajte mu da nešto pojede. Umjesto izgladnjivanja, najbolje je odabrati zdravi obrok. To će smanjiti šanse za prejedanje kod sljedećeg obroka.
  •  Pripazite na porcije obroka koje dajete djetetu.
  •  Neka dijete jede više zdravih mini obroka tijekom dana.
  •  Dajte mu čašu vode prije nego što sjedne za stol ili mu poslužite juhu prije obroka.
  • Potaknite ga na bavljenje bilo kakvom tjelesnom aktivnošću.