Dehidracija kod beba i djece

Voda je važan element koji čini više od 70% zdravog ljudskog tijela te je neophodna za pomoć u probavi, ispiranju toksina iz tijela i održavanju zdrave kože.

voda_pixabay

Gubitak vode u tijelu je normalan proces koje se odvija tijekom cijelog dana kroz znojenje i mokrenje, ali se vraća kroz jelo i piće.

Problem se javlja kad čovjek izgubi više tekućine nego što je konzumirao te time poremeti ravnotežu između minerala u tjelesnim tekućinama. Neprirodno stanje u kojem tjelesne stanice ne dobivaju dovoljno vode naziva se dehidracija. Dehidracija može biti blaga, umjerena ili teška, a temelji se na tome koliko je tjelesne tekućine tijelo izgubilo.

Uzroci dehidracije su nedovoljno konzumiranje tekućine, prevelik gubitak tekućine zbog povraćanja, proljevi, znojenja (vježbanja i rada u vrućim uvjetima) te učestalog mokrenja kod dijabetičara. Kod beba i male djece, dehidracija je česta pojava, a uzrokuje je vrućina, povraćanje, proljev, bolest, nedobivanje dovoljne količine hrane i mlijeka, pojačano izlučivanje sline, plakanje, disanje s otvorenim ustima i pretjerano znojenje. Rano prepoznavanje simptoma dehidracije od izuzetne je važnosti kod beba i djece.

Simptomi dehidracije

Simptomi dehidracije su: tamna i gušća mokraća, suha usta, suha koža, ljepljiva i gusta slina, crvenilo u licu, smanjena potreba za mokrenjem, malo ili nimalo suza tijekom plakanja, glavobolja, zatvor ili tvrda stolica, žeđ, pospanost i umor, tamni podočnjaci, slabiji puls, ubrzani rad srca, grčevi u rukama i nogama, smanjeno znojenje, mučnina, povraćanje. Kod pojave teške dehidracije koja može dovesti do napadaja, kome, zatajenja organa i smrti potrebna je medicinska pomoć, a njezini simptomi su ekstremna žeđ, vrtoglavica, niski krvni tlak, zatvor koji traje nekoliko dana, groznica, nesvjestica i gubitak potrebe za mokrenjem.

Liječenje dehidracije

Liječenje dehidracije ovisi o njezinoj težini, tj. toliko je tekućine izgubljeno u organizmu. Savjet pedijatra u ovim slučajevima od izuzetne je važnosti. Kod blage i umjerene dehidracije, beba treba nastaviti s uobičajenim ritmom dojenja (hranjenja na bočicu), dok starija djeca moraju jesti hranu koja uključuje banane, rižu, žitarice, krumpir. Dijete mora piti dovoljno tekućine: vodu, limunadu, sok od naranče , bistru goveđu juhu, razrijeđeni sok.

U slučaju umjerene do jake dehidracije, pedijatar će propisati posebne tekućine za nadomještanje izgubljenih elektrolita i pomoć u hidrataciji organizma. Ako se stanje djeteta ne poboljša i uočite da dijete djeluje dezorijentirano, ima temperaturu, crnu ili krvavu stolicu, bolove u predjelu trbuha, povraća ili ne može zadržati tekućinu, odmah potražite medicinsku pomoć.

Najbolja zaštita od dehidracije je pravodobna prevencija i dovoljna konzumacija tekućine. Tekućina se može dobiti i iz drugih pića i hrane (voće i povrće). Uspostavite režim redovitog unosa tekućine kod djeteta. Prepoznajte situacije (bolest, vrućina, pojačani fizički napor, putovanje, izbijanje prvih zubića) u kojima je potrebno povećati unos tekućine u tijelo djeteta. Ako dojite, bebu hranite češće i kad ona to traži. Kako bi se dehidracija spriječila, potrebno je unositi vodu prije nego se žeđ osjeti. Naime, kada osjetimo žeđ, dehidracija je već nastupila.

Savjet

Odrasla osoba mora dnevno unositi najmanje 2 litre vode. Izbjegavajte sol u većim količinama, napitke s kofeinom, alkohol, gazirana pića te tešku i masnu hranu. Ljudi koji obično piju malo tekućine izloženi su riziku od bolesti bubrega, poremećaja mentalnih funkcija, probavnog sustava i problema sa srcem. Obratite pažnju na količinu konzumirane tekućine kako se vama ne bi desilo ono od čega pokušavate zaštiti svoje dijete.